Moderna knjižnica za moderne i mlade ljude
Sadržaj | | ...
Posebna mi je cast, ali i velika odgovornost, stati na celo jedne od najstarijih kulturnih institucija u našem gradu, cija povijest seže u srednji vijek. No, da ova prelijepa i bogato opremljena knjižnica postane jedno živo kulturno i informacijsko središte Grada i Županije treba poraditi prvenstveno na onim sadržajima kojima cemo privuci moderne i kreativne mlade ljude.
U tom smislu, uz redoviti program odvijanja tribina utorkom proširujemo aktivnosti na ponedjeljak, „Glazbena šlušaonica za mlade“, te srijedom, pod nazivom „Naši knjižnicari predstavljaju nove knjige“.
Mladi pisci, mladi recitatori, interpretatori književnosti na stranim jezicima, buduci mladi glumci i sl., predstavili bi nam se ubuduce na tribinama petkom.
U planu su, u suradnji s Osnovnom glazbenom školom Jan Vlašimsky iz Virovitice i tribine srijedom, na kojima cemo moci cuti naše talentirane mlade glazbenike. Audicije za tu tribinu bi se obavile u Glazbenoj školi.
No, knjižnica bi i nadalje prvenstveno nastojala razvijati i obavljati svoju osnovnu funkciju informacijskog i kulturnog središta koje bi gradanima osiguralo kvalitetan pristup znanju i informacijama, te kulturnim sadržajima za potrebe obrazovanja, strucnog i znanstvenog rada, cijeloživotnog ucenja, informiranja, obucavanja i razonode.
Pri tome, naglasak bi bio na razvoju usluga Knjižnice vezanih uz rad s djecom i mladima. Važan je i rad na informacijskom i digitalnom opismenjavanju djece i odraslih, što boljem pristupu internetu svih zainteresiranih korisnika, te posebnih pogodnosti i ustupaka gradanima sa posebnim potrebama, ali i nastojati u što kracem roku pribaviti dokumentaciju potrebnu za ispostavljanje zahtjeva nadležnim tijelima Grada Virovitice za nabavu Bibliobusa, (pokretnog autobusa), što bi omogucilo pristup knjizi i informacijama u udaljenim podrucjima našega grada, odnosno županije.
Naime, pokretne su knjižnice, danas u suvremenom svijetu nezaobilazni dio raširenosti knjižnicne mreže.
Uz to trebalo bi poraditi i na kontinuiranoj nabavi ne samo novijih tiskanih izvora, nego i elektronickih, pri cemu bi se korisnici trebali obucavati za direktan pristup elektronickim informacijama.
Uz postojece posudbene informacijske odjele, djecji odjel bi i nadalje razvijao usluge edukativnih i kreativnih radionica za djecu i mlade tinejdžere. Posebna bi se pozornost posvetila edukaciji djece i mladih u služenju internetom u obrazovne svrhe, te programima informacijskog opismenjavanja i samostalnog snalaženja u knjižnici.
Nadalje, djelatnici odjela bi nastojali nastaviti zapocetu suradnju s vrticima, školama, srodnim ustanovama i udrugama, te vanjskim suradnicima-strucnjacima za pojedine pedagoško kreativne aktivnosti vezane uz djelatnosti knjižnice (pricaonica, kreativne radionice razlicitog profila-likovna, lutkarska, literarna, te razvijati i dodatne usluge, rad s hendikepiranom djecom itd.).
U odjelu za odrasle i nadalje bi se razvijale usluge prvenstveno posudbeno-informacijskog karaktera za podrucje beletristike, zatim za popularno-strucnu literature, te vodila briga i o lokalnim informacijama, tzv. brze informacije.
Fond Odjela za odrasle bi se, što se tice neknjižne grade trebao dopuniti novim izdanjima glazbenih CD-a i DVD-a, a u skorije vrijeme bi trebalo poraditi i na kutku za literaturu na stranim jezicima i (casopise na stranim jezicima knjižnica još ne posjeduje). Beletristicki fond treba žanrirati puno preciznije, a popularno-strucno-znanstvenu literaturu grupirati po temama kako bi bila pristupacnija korisnicima za snalaženja. Tu spada i zapoceti dogovor oko literature za našu visoku informaticku školu (popisi za nabavu knjiga još se izraduju).
Povecanjem opsega poslova (tribine ponedjeljkom, srijedom i petkom), te pripremanjem za obavljanje poslova županijske knjižnicne maticnosti, velika se pozornost nastoji posvetiti obucavanju i strucnom usavršavanju djelatnika kako bi što kvalitetnije i profesionalnije obavljali knjižnicne poslove.
Sve to bi podrazumijevalo zapošljavanje novih strucnih djelatnika, te promjenu radnog vremena Knjižnice (rad i nedjeljom – do 12 sati!).
Važno je poraditi i na trajnom i kontinuiranom moderniziranju knjižnice uvodenjem novih medija i tehnologije.
Tu prije svega mislim na automatiziranje cirkulacije knjižnicne grade, te digitaliziranje stare i vrijedne grade.
Tomu prethodi i kontinuirano provodenje razlicitih postupaka marketinške i upravljacke teorije i prakse.
Posebnu pozornost posvetila bih što kvalitetnijem radu sa našim korisnicima, kao i promociji svih važnijih i vrednijih kulturnih i informatickih sadržaja i dogadanja na podrucju našega grada i županije. Obvezala bih se i na dobru suradnju sa svim srodnim ustanovama u Gradu i Županiji, kao i u inozemstvu, te suradnju sa brojnim udrugama.
Neobicno je vrijedan i važan vec zapoceti napor oko prikupljanja grade za Zavicajnu zbirku i za Zbirku naših nacionalnih manjina.
Sve to treba poslužiti promociji domacih dostignuca u podrucju citanja i pismenosti, posebno informaticke pismenosti, kao vještina i sposobnosti
neophodnih u suvremenom svijetu.
Kao rodenoj Viroviticanki i knjižnicarki koja je vec dugo u toj struci, kao i osobi koja je i sama puno pisala i objavljivala (pjesme, novinske clanke, znanstvene radove, pojedine brojeve naših zavicajnih listova) neobicno mi je stalo da naša Gradska knjižnica i citaonica u svom radu postane primjer i svim drugim knjižnicama.
Još uvijek vrlo dobro suradujem i sa svojim bivšim kolegama na HRT-u što bi omogucilo da knjižnica svojim kvalitetnim sadržajima bude što prisutnija i u percepciji šire javnosti.
Ravnateljica Gradske knjižnice i citaonice Virovitica
Višnja Romaj, prof.
U tom smislu, uz redoviti program odvijanja tribina utorkom proširujemo aktivnosti na ponedjeljak, „Glazbena šlušaonica za mlade“, te srijedom, pod nazivom „Naši knjižnicari predstavljaju nove knjige“.
Mladi pisci, mladi recitatori, interpretatori književnosti na stranim jezicima, buduci mladi glumci i sl., predstavili bi nam se ubuduce na tribinama petkom.
U planu su, u suradnji s Osnovnom glazbenom školom Jan Vlašimsky iz Virovitice i tribine srijedom, na kojima cemo moci cuti naše talentirane mlade glazbenike. Audicije za tu tribinu bi se obavile u Glazbenoj školi.
No, knjižnica bi i nadalje prvenstveno nastojala razvijati i obavljati svoju osnovnu funkciju informacijskog i kulturnog središta koje bi gradanima osiguralo kvalitetan pristup znanju i informacijama, te kulturnim sadržajima za potrebe obrazovanja, strucnog i znanstvenog rada, cijeloživotnog ucenja, informiranja, obucavanja i razonode.
Pri tome, naglasak bi bio na razvoju usluga Knjižnice vezanih uz rad s djecom i mladima. Važan je i rad na informacijskom i digitalnom opismenjavanju djece i odraslih, što boljem pristupu internetu svih zainteresiranih korisnika, te posebnih pogodnosti i ustupaka gradanima sa posebnim potrebama, ali i nastojati u što kracem roku pribaviti dokumentaciju potrebnu za ispostavljanje zahtjeva nadležnim tijelima Grada Virovitice za nabavu Bibliobusa, (pokretnog autobusa), što bi omogucilo pristup knjizi i informacijama u udaljenim podrucjima našega grada, odnosno županije.
Naime, pokretne su knjižnice, danas u suvremenom svijetu nezaobilazni dio raširenosti knjižnicne mreže.
Uz to trebalo bi poraditi i na kontinuiranoj nabavi ne samo novijih tiskanih izvora, nego i elektronickih, pri cemu bi se korisnici trebali obucavati za direktan pristup elektronickim informacijama.
Uz postojece posudbene informacijske odjele, djecji odjel bi i nadalje razvijao usluge edukativnih i kreativnih radionica za djecu i mlade tinejdžere. Posebna bi se pozornost posvetila edukaciji djece i mladih u služenju internetom u obrazovne svrhe, te programima informacijskog opismenjavanja i samostalnog snalaženja u knjižnici.
Nadalje, djelatnici odjela bi nastojali nastaviti zapocetu suradnju s vrticima, školama, srodnim ustanovama i udrugama, te vanjskim suradnicima-strucnjacima za pojedine pedagoško kreativne aktivnosti vezane uz djelatnosti knjižnice (pricaonica, kreativne radionice razlicitog profila-likovna, lutkarska, literarna, te razvijati i dodatne usluge, rad s hendikepiranom djecom itd.).
U odjelu za odrasle i nadalje bi se razvijale usluge prvenstveno posudbeno-informacijskog karaktera za podrucje beletristike, zatim za popularno-strucnu literature, te vodila briga i o lokalnim informacijama, tzv. brze informacije.
Fond Odjela za odrasle bi se, što se tice neknjižne grade trebao dopuniti novim izdanjima glazbenih CD-a i DVD-a, a u skorije vrijeme bi trebalo poraditi i na kutku za literaturu na stranim jezicima i (casopise na stranim jezicima knjižnica još ne posjeduje). Beletristicki fond treba žanrirati puno preciznije, a popularno-strucno-znanstvenu literaturu grupirati po temama kako bi bila pristupacnija korisnicima za snalaženja. Tu spada i zapoceti dogovor oko literature za našu visoku informaticku školu (popisi za nabavu knjiga još se izraduju).
Povecanjem opsega poslova (tribine ponedjeljkom, srijedom i petkom), te pripremanjem za obavljanje poslova županijske knjižnicne maticnosti, velika se pozornost nastoji posvetiti obucavanju i strucnom usavršavanju djelatnika kako bi što kvalitetnije i profesionalnije obavljali knjižnicne poslove.
Sve to bi podrazumijevalo zapošljavanje novih strucnih djelatnika, te promjenu radnog vremena Knjižnice (rad i nedjeljom – do 12 sati!).
Važno je poraditi i na trajnom i kontinuiranom moderniziranju knjižnice uvodenjem novih medija i tehnologije.
Tu prije svega mislim na automatiziranje cirkulacije knjižnicne grade, te digitaliziranje stare i vrijedne grade.
Tomu prethodi i kontinuirano provodenje razlicitih postupaka marketinške i upravljacke teorije i prakse.
Posebnu pozornost posvetila bih što kvalitetnijem radu sa našim korisnicima, kao i promociji svih važnijih i vrednijih kulturnih i informatickih sadržaja i dogadanja na podrucju našega grada i županije. Obvezala bih se i na dobru suradnju sa svim srodnim ustanovama u Gradu i Županiji, kao i u inozemstvu, te suradnju sa brojnim udrugama.
Neobicno je vrijedan i važan vec zapoceti napor oko prikupljanja grade za Zavicajnu zbirku i za Zbirku naših nacionalnih manjina.
Sve to treba poslužiti promociji domacih dostignuca u podrucju citanja i pismenosti, posebno informaticke pismenosti, kao vještina i sposobnosti
neophodnih u suvremenom svijetu.
Kao rodenoj Viroviticanki i knjižnicarki koja je vec dugo u toj struci, kao i osobi koja je i sama puno pisala i objavljivala (pjesme, novinske clanke, znanstvene radove, pojedine brojeve naših zavicajnih listova) neobicno mi je stalo da naša Gradska knjižnica i citaonica u svom radu postane primjer i svim drugim knjižnicama.
Još uvijek vrlo dobro suradujem i sa svojim bivšim kolegama na HRT-u što bi omogucilo da knjižnica svojim kvalitetnim sadržajima bude što prisutnija i u percepciji šire javnosti.
Ravnateljica Gradske knjižnice i citaonice Virovitica
Višnja Romaj, prof.
