Digg   StumbleUpon   Facebook   Del.icio.us   Croportal       Ispiši   Preporuči

Moderna knjižnica za moderne i mlade ljude

Sadržaj   |     |   14.04.2007.

Posebna mi je čast, ali i velika odgovornost, stati na čelo jedne od najstarijih kulturnih institucija u našem gradu, čija povijest seže u srednji vijek. No, da ova prelijepa i bogato opremljena knjižnica postane jedno živo kulturno i informacijsko središte Grada i Županije treba poraditi prvenstveno na onim sadržajima kojima ćemo privući moderne i kreativne mlade ljude.

U tom smislu, uz redoviti program odvijanja tribina utorkom proširujemo aktivnosti na ponedjeljak, „Glazbena šlušaonica za mlade“, te srijedom, pod nazivom „Naši knjižničari predstavljaju nove knjige“.

Mladi pisci, mladi recitatori, interpretatori književnosti na stranim jezicima, budući mladi glumci i sl., predstavili bi nam se ubuduće na tribinama petkom.

U planu su, u suradnji s Osnovnom glazbenom školom Jan Vlašimsky iz Virovitice i tribine srijedom, na kojima ćemo moći čuti naše talentirane mlade glazbenike. Audicije za tu tribinu bi se obavile u Glazbenoj školi.

No, knjižnica bi i nadalje prvenstveno nastojala razvijati i obavljati svoju osnovnu funkciju informacijskog i kulturnog središta koje bi građanima osiguralo kvalitetan pristup znanju i informacijama, te kulturnim sadržajima za potrebe obrazovanja, stručnog i znanstvenog rada, cijeloživotnog učenja, informiranja, obučavanja i razonode.

Pri tome, naglasak bi bio na razvoju usluga Knjižnice vezanih uz rad s djecom i mladima. Važan je i rad na informacijskom i digitalnom opismenjavanju djece i odraslih, što boljem pristupu internetu svih zainteresiranih korisnika, te posebnih pogodnosti i ustupaka građanima sa posebnim potrebama, ali i nastojati u što kraćem roku pribaviti dokumentaciju potrebnu za ispostavljanje zahtjeva nadležnim tijelima Grada Virovitice za nabavu Bibliobusa, (pokretnog autobusa), što bi omogućilo pristup knjizi i informacijama u udaljenim područjima našega grada, odnosno županije.

Naime, pokretne su knjižnice, danas u suvremenom svijetu nezaobilazni dio raširenosti knjižnične mreže.

Uz to trebalo bi poraditi i na kontinuiranoj nabavi ne samo novijih tiskanih izvora, nego i elektroničkih, pri čemu bi se korisnici trebali obučavati za direktan pristup elektroničkim informacijama.

Uz postojeće posudbene informacijske odjele, dječji odjel bi i nadalje razvijao usluge edukativnih i kreativnih radionica za djecu i mlađe tinejdžere. Posebna bi se pozornost posvetila edukaciji djece i mladih u služenju internetom u obrazovne svrhe, te programima informacijskog opismenjavanja i samostalnog snalaženja u knjižnici.

Nadalje, djelatnici odjela bi nastojali nastaviti započetu suradnju s vrtićima, školama, srodnim ustanovama i udrugama, te vanjskim suradnicima-stručnjacima za pojedine pedagoško kreativne aktivnosti vezane uz djelatnosti knjižnice (pričaonica, kreativne radionice različitog profila-likovna, lutkarska, literarna, te razvijati i dodatne usluge, rad s hendikepiranom djecom itd.).

U odjelu za odrasle i nadalje bi se razvijale usluge prvenstveno posudbeno-informacijskog karaktera za područje beletristike, zatim za popularno-stručnu literature, te vodila briga i o lokalnim informacijama, tzv. brze informacije.

Fond Odjela za odrasle bi se, što se tiče neknjižne građe trebao dopuniti novim izdanjima glazbenih CD-a i DVD-a, a u skorije vrijeme bi trebalo poraditi i na kutku za literaturu na stranim jezicima i (časopise na stranim jezicima knjižnica još ne posjeduje). Beletristički fond treba žanrirati puno preciznije, a popularno-stručno-znanstvenu literaturu grupirati po temama kako bi bila pristupačnija korisnicima za snalaženja. Tu spada i započeti dogovor oko literature za našu visoku informatičku školu (popisi za nabavu knjiga još se izrađuju).

Povećanjem opsega poslova (tribine ponedjeljkom, srijedom i petkom), te pripremanjem za obavljanje poslova županijske knjižnične matičnosti, velika se pozornost nastoji posvetiti obučavanju i stručnom usavršavanju djelatnika kako bi što kvalitetnije i profesionalnije obavljali knjižnične poslove.

Sve to bi podrazumijevalo zapošljavanje novih stručnih djelatnika, te promjenu radnog vremena Knjižnice (rad i nedjeljom – do 12 sati!).

Važno je poraditi i na trajnom i kontinuiranom moderniziranju knjižnice uvođenjem novih medija i tehnologije.

Tu prije svega mislim na automatiziranje cirkulacije knjižnične građe, te digitaliziranje stare i vrijedne građe.

Tomu prethodi i kontinuirano provođenje različitih postupaka marketinške i upravljačke teorije i prakse.

Posebnu pozornost posvetila bih što kvalitetnijem radu sa našim korisnicima, kao i promociji svih važnijih i vrednijih kulturnih i informatičkih sadržaja i događanja na području našega grada i županije. Obvezala bih se i na dobru suradnju sa svim srodnim ustanovama u Gradu i Županiji, kao i u inozemstvu, te suradnju sa brojnim udrugama.

Neobično je vrijedan i važan već započeti napor oko prikupljanja građe za Zavičajnu zbirku i za Zbirku naših nacionalnih manjina.

Sve to treba poslužiti promociji domaćih dostignuća u području čitanja i pismenosti, posebno informatičke pismenosti, kao vještina i sposobnosti
neophodnih u suvremenom svijetu.

Kao rođenoj Virovitičanki i knjižničarki koja je već dugo u toj struci, kao i osobi koja je i sama puno pisala i objavljivala (pjesme, novinske članke, znanstvene radove, pojedine brojeve naših zavičajnih listova) neobično mi je stalo da naša Gradska knjižnica i čitaonica u svom radu postane primjer i svim drugim knjižnicama.

Još uvijek vrlo dobro surađujem i sa svojim bivšim kolegama na HRT-u što bi omogućilo da knjižnica svojim kvalitetnim sadržajima bude što prisutnija i u percepciji šire javnosti.


Ravnateljica Gradske knjižnice i čitaonice Virovitica
Višnja Romaj, prof.