Razgovarali smo s profesoricom Jadrankom Puzak, kliničkom psihologinjom u mirovini. Prof. Puzak ima bogato stručno i životno iskustvo. Svoj radni vijek provela  je radeći kao psihologinja u srednjoj školi i preko 30 godina na Odjelu psihijatrije virovitičke bolnice. Obavljala je poslove vještačenja za potrebe nekih sudova. Istovremeno je izvan radnog vremena surađivala s osnovnim školama, vrtićem, Centrom za socijalnu skrb u Virovitici i nizom udruga s našeg područja, kada im je bilo potrebno njeno stručno znanje i pomoć. Sudjelovala je u nizu radio emisija koje su temama bile vezane za njenu struku. Bila je “sveprisutna“ u vrijeme kada je broj zaposlenih psihologa bio mali i nedostatan za potrebe sredine. Kroz predavanja i radionice radila je i sa zaposlenicima bolnice u sklopu njihovog stručnog usavršavanja.
Prof. Puzak za sebe kaže da je „u penziji“, a u mirovini će biti kada prestane raditi.
Obavlja nadzore nad roditeljskom skrbi kao vanjski suradnik CZSS te pruža psihološko savjetovanje telefonskim putem ili kroz osobne susrete u sklopu projekata udruge S.O.S. Neki od aktualnih projekata na kojima sada radi su: Reci NE nasilju, Tata – mata od zanata, Podrška je važna, Mreža podrške i suradnje za žrtve i svjedoke kaznenih djela, Niste same…
Prof. Puzak ističe da je i nadalje dostupna onima kojima su njeno stručno znanje, pomoć i ljudska podrška potrebni.

Prof. Puzak, obzirom da već mjesecima živimo s pandemijom , molimo Vas da nam s psihološke strane prokomentirate trenutnu situaciju i recite nam je li moguće imati radosne blagdane neovisno o pandemiji?

Svakako da je moguće, no uz aktualno ozračje nije baš lako.
Vijesti kojima nas zasipaju iz svih sredstava informiranja nisu lijepe – bolesti, smrti, opasnosti, zabrane, naredbe o tome što trebamo, a što ne smijemo… neizvjesnost je stalna. Sve je to frustrirajuće i dovodi nas u loše raspoloženje. Predlažem da ne slušate stalno vijesti. Jednom dnevno je dosta.
Uvijek usmjeravam ljude da u svim nepovoljnim situacijama pronalaze izlaze i mogućnosti, a njih uvijek ima više, samo se treba potruditi, prepoznati ih i njima krenuti.
Dakle, neću jadikovati nad time što ne smijem i ne mogu blagdane obilježiti na način kako sam to zadnjih godina radila već ću se usmjeriti na pronalaženje mogućnosti u onom što je u skladu s ovim što sada imam i mogu.
A možemo, recimo, više vremena posvetiti sebi i svojim ukućanima, možemo zajednički sudjelovati u pripremama za blagdane, pri tome razgovarati, prisjećati se ranijih radosnih trenutaka koje smo proživjeli s onima koji više nisu među nama ili s kojima se trenutno ne možemo družiti.  Sjetite se kako su bili topli njihovi zagrljaji, nježni poljupci, kako je u kući bilo radosno upravo zbog njihovog smijeha, kroz što ste sve osjećali ljubav koja vas je vezala…

Kako preživjeti i doživjeti nadolazeće blagdane bez socijalnog kontakta koji nam je svima prijeko potreban?

Da, ljudi su socijalna bića i da bismo bili potpuni trebaju nam drugi ljudi. Za živog čovjeka najteža je kazna samica i zato se nemojte zatvarati u nju sa svojim crnim mislima. Iziđite u svijet putem suvremenih sredstava komuniciranja ili jednostavno uzmite papir i olovku pa napišite svim dragim osobama ono lijepo što ste im željeli reći. Može to biti pismo ili čestitka koju ćete poslati poštom, a može biti i papir koji ćete dati osobi kad ćete se moći susresti u direktnom kontaktu. Vjerujte, jako ćete ju obradovati, bez obzira na vremenski odmak.
Samcima predlažem da svako jutro s najljepšim osmijehom na licu pogledaju u ogledalo i glasno kažu da je osmijeh koji vide nešto najljepše na svijetu. Mogu sami sebe čvrsto zagrliti toplim zagrljajem kojim će istovremeno zagrliti sve svoje pretke i potomke koje možda imaju. Možete sami sebi napisati pismo, čestitku, kupiti ili izraditi poklon. Uvijek je važno da mi budemo dobro jer drugima možemo dati  samo ono što imamo. Stoga se ispunite optimizmom, ljubavlju, tolerancijom i empatijom pa ćete to moći dijeliti svima oko sebe. I ne zaboravite – što više ljubavi i radosti dajemo , više ih imamo! Zato dijelite takve osjećaje. Višestruko će vam se isplatiti.
Da bi se dobro osjećali ne treba nam mnoštvo. Većina ljudi ima iskustvo da su se osjećali osamljeno, neshvaćeno i tužno, a bili su okruženi ljudima koji pjevaju, plešu, smiju se… Dakle, sve je u našim glavama.  Uvijek je bilo onih koji u dane blagdana nisu mogli biti sa svojim najmilijima. Što je, na primjer, sa obiteljima pomoraca i zaposlenih u području zdravstva koji i u vremenu bez ove pandemije nisu mogli biti sa najmilijima? Da li se oni manje vole? Ili su naučili vrijeme u kojem mogu biti zajedno, provoditi u ljubavi i na najbolji mogući način?

Iskoristit ćemo razgovor s Vama , pa Vam postaviti pitanje nevezano uz blagdane; Mislite li da će ovo „novo normalno“ vrijeme ostaviti posljedice na naše mentalno zdravlje kada se vratimo u „staro normalno“?

Ovo stanje treba prihvatiti kao jedino što sada imamo i iskoristiti vrijeme da napravimo ono što je najbolje, imajući na umu da je dobro samo ono što drugima ne šteti. Pojava nove i nepoznate bolesti značajno je promijenila naše planove, nadanja, želje i namjere te će svakako ostaviti negativne posljedice na sve nas koji sada živimo, a vjerojatno i na nadolazeće generacije. Koliko će posljedice biti štetne na naše psihičko i fizičko zdravlje u budućnosti u nekoj mjeri ovisi i o nama.
Imajte na umu da je promjena jedina stalna pojava pa se potrudite da se sa što manje otpora prilagodite novonastalim okolnostima. Budite fleksibilni! Ako ostanete kruti u htjenjima i razmišljanjima vjerojatno ćete “puknuti“ te život sebi i svima koji vas vole pretvoriti u “pakao“.
Ako se ne možete nositi sa svojim razmišljanjima potražite stručnu pomoć. Svima želim da u traženju dođu do osoba koje znaju, hoće i mogu im pomoći.
 Većina ljudi još se sjeća rata. Njegove štetne posljedice osjećaju i generacije rođene poslije njegovog završetka. Tako će vjerojatno biti i poslije ove pandemije. No, važno je da nastavimo život znajući da svojim ponašanjem nismo prouzročili smrt nekih nepoznatih, ali i poznatih dragih osoba.
Opasnost je sveprisutna za zdravlje i živote svih ljudi na Zemlji. Da bih možda bila jasnija, mogu povući paralelu – sadašnje je stanje cijeli niz ogromnih minskih polja. Hoćete li srljati u njih zato što opasne mine ne vidite? A vidite da kokoši, guske i patke tamo hodaju, čeprkaju, kokodaču, gaču iz dana u dan, pojedinačno i u jatima – i nikome ništa! Hoćete li ih i vi zato slijediti? Što mislite, koliko će trebati da “nagazite“ na minu? Da, ovo je sveprisutna opasnost. Poštujte tu činjenicu, izbjegavajte opasna mjesta i situacije. Razmišljajte na koje sve načine možete uljepšati sadašnjost i kakvu ćete budućnost graditi. Povratka na identično staro ne može biti jer se okolnosti stalno mijenjaju, no možemo izgraditi “novo normalno“ koje će biti ljepše od svega što smo do sada proživjeli. Sada je najvažnije da ostanemo živi i zdravi.

Vaša poruka za kraj!

Ponašajte se u skladu s preporukama stručnjaka koji naprosto „u hodu“ otkrivaju kako se nositi s ovim novim, nevidljivim neprijateljem cijelog čovječanstva. Nemojte slijediti kokoši, guske i patke koji kokodaču i gaču, koješta. 
Darivati sebe i druge možemo uvijek lijepom riječi, pozitivnim mislima i poklončićima koje ćete im predati kada susreti i druženja prestanu biti ugrožavajući. Dobro je izbjegavati bliske fizičke kontakte jer opasni virus nekada imamo i nosimo u sebi, a da to i ne znamo. U krugu svog doma napravite najljepše blagdansko ozračje. Radujte se onome što imate, što god to bilo, pa makar i starim toplim papučama koje su vam udobne i lijepo vam griju noge. Usmjerite svoje misli na sve lijepo što ste s nekim kroz život doživjeli. Običaji su ogromno bogatstvo svakog društva, no zdravlje i životi su puno vrjedniji.
Svaki dan započnite najljepšim osmjehom pred ogledalom. Pazite na sebe i sve oko sebe.
Želim vam svima uspješan hod kroz ovo vrijeme. Ostanite zdravi. Budite sretni i dijelite svoju sreću s drugima. Zapamtite – sreća je veća što je više dijelimo. Sačuvajte svoj život i živote drugih ljudi pa ćemo moći zajedno graditi bolje i sretnije sutra.

Profesorice, hvala Vam na izdvojenom vremenu, hvala na savjetima i podršci svima nama. Želimo Vam sretne nadolazeće blagdane.

 

Intervju pripremila Nela Krznarić