Najavljujemo četiri intervjua s četiri virovitičke sportašice (Marijetom Vidak, Nikolinom Mihić, Paulom Rakijašić i Tanjom Kolar Janković) koje je priredila Dora Međimorec, Glavni tajnik Sportske zajednice Virovitičko-podravske županije, koja u uvodu navodi sljedeće:
U povijesti Republike Hrvatske sport, rekreacija i tjelesna aktivnost oduvijek su imali važan status i veliku moć u društvu, no žene su u tom području i dalje su medijski marginalizirane, diskriminirane i nemaju iste mogućnosti kao muškarci. Općenito, sportašice nemaju društvenu potporu koju uživaju sportaši. Malen broj žena koji stekne priliku za rad u najvišim strukturama sportskih organizacija uglavnom su potplaćene, podcijenjene i suočene s neravnopravnošću spolova. Pod vodstvom Međunarodnog olimpijskog odbora i Vijeća Europe, Hrvatski olimpijski odbor i Ministarstvo turizma i sporta provode programe s ciljem povećanja broj žena u sportskim organizacijama na svim razinama.
Diskriminacija žena u društvu nije nova tema rasprave. Možemo se pozvati na knjigu Simone de Beauvoir Drugi spol, izvorno objavljenu u Francuskoj 1949. godine, gdje je rekla:
“Dosta je tinte proliveno u svađi oko feminizma i možda ne bismo trebali više o tome govoriti. Međutim, o tome se još uvijek govori, jer čini se da voluminozne gluposti izgovorene tijekom prošlog stoljeća nisu učinile puno za uklanjanje problema. Napokon, postoji li problem? A ako da, što je to? ” (Beauvoir 1949.).
Da naglasimo, gotovo 70 godina kasnije još uvijek govorimo o starom problemu, ali na novi način, na različitim poljima i s različitim problemima s kojima se žene uglavnom susreću u društvu, posebno u sportu, rekreaciji i tjelesnoj aktivnosti.
Međunarodni dan žena ponovo nam daje prostor za razgovor o seksizmu, neravnopravnosti, diskriminaciji, staklenom stropu, nejednakim plaćama i mogućnostima s kojima se žene svakodnevno susreću.
Zadiranje u osobne i privatne stvari žena u kontekstu trudnoće, majčinstva, braka ili seksualne opredijeljenosti u 2021. godini, nažalost, nisu novitet.
„Da, postoji problem s rodom kakav je danas i moramo ga popraviti, moramo učiniti bolje.” (Chimamanda Ngozi Adichie)
Feminizam je naziv za skupinu ideologija i političkih pokreta kojima je cilj bio poboljšanje položaja žena u društvu, odnosno izjednačavanje prava žena s pravima muškaraca, a feminst osoba koja vjeruje u socijalnu, političku i ekonomsku ravnopravnost spolova.
Bez obzira na biološke i fizičke karakteristike, razliku između muškaraca i žena treba prihvatiti dostojanstveno. Proces socijalizacije je taj koji smanjuje razlike te jača poštovanje i jednakost žena u društvu. Ako se, iz različitih aspekata u različitim profesijama, usredotočimo na sposobnost a ne na spol i rod, pretpostavka je povoljnija situacija u društvu, poglavito u višim strukturama organizacije bile kojeg oblika.
Možemo tvrditi da je rodna diskriminacija prošlost i da ona danas u ubrzanom globaliziranom svijetu ne postoji. Međutim, promjena je farsičan koncept. I dalje se držimo arhaičnih ideja stavljanja muškaraca i žena u stereotipe rodnih očekivanja. Pandemija COVID-19 i lockdown još jednom su pokazali koliki teret u društvu snose žene balansirajući raznim ulogama tijekom svog dana. I kod muškaraca i kod žena rodna se diskriminacija toliko dobro uklopila u redoviti život da ju je teško primijetiti. Diskriminacija na temelju spola postala je ‘prirodna’ i ‘normalna’ i institucionalizirana je u našoj psihi.
#BUDIPROMJENA
Moto ovogodišnjeg Dana žena je “Odlučite se za promjenu“.
Pojedinačno, svi smo odgovorni za vlastite misli i postupke – cijeli dan, svaki dan.
Svi možemo odlučiti izazvati i prozvati rodnu pristranost i nejednakost. Svi možemo odlučiti tražiti i slaviti ženska postignuća. Svi zajedno možemo pomoći stvaranju inkluzivnog svijeta. Iz izazova proizlazi promjena pa odaberimo izazov!
Slavimo ženska postignuća, podignimo svijest o ravnopravnosti žena, uključimo se u promjenu.
U nastavku slijedi intervju s četiri žene, sportašice i rekreativke koje su povodom Dana žena podijelile s nama svoja iskustva i savjete vezane za sport, rekreaciju i tjelesnu aktivnost.
Dora Međimorec, mag. cin.
