Razgovor s Robertom Fritzom

U prosincu 2021. prošla je godina dana obnašanja dužnosti ravnatelja Roberta Fritza u Gradskoj knjižnici i čitaonici Virovitica. Očekivani i neočekivani izazovi za čelnog čovjeka kulturne ustanove u godini obilježenoj potresom i pandemijom, Godini čitanja, ali i godini obilježenoj potpisivanjem EU projekta te drugim novostima u poslovanju Knjižnice.
Robert Fritz, magistar knjižničarstva, dugogodišnji je kolega s bogatim iskustvom u struci, košarkaški trener i osnivač Ženskog košarkaškog kluba u Virovitici, ljubitelj kuhanja i svega što uz to ide. Živio je u tri grada, a u Virovitici je ostao ne samo zbog posla nego i zbog ljubavi.

Ravnatelj ste Knjižnice u vremenu brzih promjena, vremenu obilježenom pandemijom korona virusa što otežava Vaš rad od samog početka. Neminovno, rad Knjižnice je prilagođen, a kulturne manifestacije i obrazovni sadržaji su dobili nova obilježja.
U društvu brzih promjena živimo već duže, od početka informacijskog doba i globalizacije, ali navedena događanja dodatno kompliciraju život i rad većine ljudi. Nažalost, ponekad i tragično. Mi knjižničari smo se naučili prilagođavati od začetaka struke, pa tako djelujemo i danas. Vrlo brzo smo pronašli alternativne načine komunikacije s korisnicima, preoblikovali usluge i ponudili svoje sadržaje na digitalnom, virtualnom tržištu. Uglavnom, kada god je bilo moguće, uz redovnu djelatnost, organizirali smo programske aktivnosti uživo i/ili hibridno. Mislim, da je cijela hrvatska knjižničarska struka trenutne opasnosti pretvorila u izazove, reagirala bez zadrške kako bi korisnici ostali neoštećeni.

Roberte, nemoguće je razgovarati bez sjećanja na kolegu Jasena Platenika, koji je iznenada preminuo u travnju prošle godine.
Taj događaj nas je zaista potresao, kao i lokalnu i regionalnu knjižničarsku zajednicu, njegove prijatelje i, naravno obitelj. Tragično je kada čovjek u naponu životne i radne snage naprasno ode. Iskreno nam nedostaje.

Po dolasku na čelno mjesto u Knjižnici uredili ste interijer Knjižnice novim namještajem, presložen je fond na svim odjelima, predložili ste nove uvjete posudbe, novi logo…
Nova energija i motivacija donose nove ideje, volio bih da je tako i u ovom slučaju. Djelomično smo uredili prostor, ali to je početak onoga što planiramo. Slično je i s knjižničnim fondom. Dio knjiga smo razmjestili kako bi korisnicima bile pristupačnije. Posudbu građe nastojimo uskladiti s korisničkim zahtjevima. Produžili smo vrijeme zadržavanja i broj jedinica posudbene građe. Važno je reći, da je osnovna zamisao smjestiti korisnika u centar, prilagoditi usluge korisničkim interesima i potrebama. To je stara knjižničarska mantra koja u novom dobu poprima višemodalne obrise.

Novi logotip i vizualni identitet je želja predočenja, s jedne strane promjena i usmjerenja ka novim trendovima uz zadržavanje lokalnih, zavičajnih vrijednosti. Usklađen je s gradskim bojama (kojima su ujedno označeni knjižnični odjeli) i brojem 1234, simbolizira knjižne sveske i činjenicu jednakosti pristupa svima. Želimo reći da smo ustanova otvorena za sve pojedince i društvene skupine u zajednici. Logotip upućuje na individualnost i suradnju, ležernost i razigranost. Crte kao osnova sugeriraju oblike pisma, podsjećaju na glagoljična slova. Uglavnom, nastojimo biti #našavašaknjižnica!

U knjižničarstvu je u osnovi korisnik u fokusu. Zbog raznolikosti ponude pokrenuti su novi programi u knjižnici, možete nam reći nešto više o tome.
Da, korisnici su u fokusu s naglaskom na djecu i mlade. Zahvaljujući odličnom radnom kolektivu, unatoč ograničenim uvjetima zadovoljan sam učinjenim u ovih 12 mjeseci. Započeli smo s posudbom e-knjiga, prikupljali i donirali slikovnice, knjige i igračke za Petrinju i Glinu, organizirali program Knjige kao lijek – dostava knjiga potrebitima, cijelu godinu smo prigodnim aktivnostima poticanja čitanja i razvoja čitalačke pismenosti obilježavali Godinu čitanja, osvježili smo mrežne stranice novim rubrikama i uspostavili YouTube kanal, redovno organizirali sastajanje čitateljskih klubova i radionica za branitelje, predstavljali, promovirali, organizirali književne susrete, tribine i likovne izložbe, posebno poticali STEM radionice za djecu i mlade, osnovali zavičajnu Zbirku Branislava Glumca, potpisali EU projekt vrijednosti preko 2.5 mln kuna za nabavku bibliokombija i osnutak Bibliobusne službe VPŽ, bogatim programima obilježili Rokovo 2021. i Mjesec hrvatske knjige 2021., zaposlili mlade kolege, izdali i suizdali nekoliko publikacija, stručnih i znanstvenih radova, uspostavili uslugu Igroteke – posudbe igračaka, postavili božićnu kazališnu predstavu za djecu. Djelatnici su se redovito stručno usavršavali, bili smo aktivno prisutni u javnom medijskom prostoru, održavali i obnavljali infrastrukturu zgrade Knjižnice i ne manje značajno – udomili mačka Bukija! Puno smo napravili zahvaljujući naporima svih djelatnika, razumijevanju korisnika i podršci Grada Virovitice, i na tome im izražavam zahvalnost.

Dosta toga u godini dana! Sve je važno, ipak izdvajamo EU projekt za nabavku bibliokombija i osnutak Bibliobusne službe VPŽ. Što je cilj projekta i koji je njegov značaj za našu županiju?
Krajnja svrha projekta je osnutak Bibliobusne službe Virovitičko-podravske županije. To je usluga koja gotovo sve knjižnične sadržaje donosi korisnicima na kućni prag i osigurava zakonsku obavezu pokrivanja cjelokupnog područja Županije knjižničnom mrežom. Ona je, danas standard kojim osiguravamo jednakopravnost pristupa znanju, obrazovanju i kulturi za sve, kako u urbanim tako u ruralnim sredinama, čime ublažavamo socijalni jaz. Konkretan EU projekt ‘Potrubi za knjigu’ je odobren prošle godine u sklopu poziva ‘Čitanjem do uključivog društva’ u okviru operativnog programa ‘Učinkoviti ljudski potencijali 2014 – 2020’. Nositelj projekta je Knjižnica, partneri su Virovitičko-podravska županija i Grad Virovitica, vrijednost oko 2,5 milijuna kuna uz 100%-tno bespovratno financiranje, trajanje je dvije godine (rujan 2021. – rujan 2023.) plus pet godina zajamčene održivosti. Sam projekt podrazumijeva brojne radionice i aktivnosti koje će se odražavati u svih 13 općina VPŽ za tri ciljane skupine: djeca i mladi do 25 godina, osobe s invaliditetom i osobe 54+. Glavni cilj je nabava bibliokombija i zapošljavanje djelatnika kao sredstava za uspostavu i dugoročno djelovanje Bibliobusne službe VPŽ. Veselimo se ovom projektu i onome što slijedi jer ćemo time kao Grad Virovitica i Županija Virovitičko-podravska podići standard struke i doprinijeti kvaliteti života na području djelovanja.

Prošle godine završena je druga, velika etapa digitalizacije Virovitičkog lista, od 1953. do 1992. godine, čime je omogućeno pretraživanje na stranici Gradske knjižnice i čitaonice preko 35.000 stranica ovog virovitičkog lokalca.
Jako smo ponosni na taj projekt koji je 2014. započela ravnateljica Romaj s godištima 1993. – 2013. Prethodno je (nevezano uz Virovitički list) digitalizaciju Virovitičana (1899. – 1929.) na CD-ROM-u obavio ravnatelj Zelenbrz kojem idu velike zasluge za razvoj narodnog knjižničarstva u Virovitici. Prošle godine smo u suradnji s varaždinskom tvrtkom Point d.o.o. digitalizirali većinu građe odnosno godišta 1953. – 1992. Riječ je o 62 digitalizirana godišta, 2702 broja te 35362 stranice digitaliziranog arhiva. Važno je naglasiti da govorimo o povijesnoj, kulturnoj i društvenoj povijesti grada Virovitice lako dostupnoj za pretraživanje iz razonode i radoznalosti, ali prije svega za istraživanje zavičajnih sadržaja u budućnosti. Projekt su financirali Grad Virovitica, Ministarstvo kulture i medija RH i Informativni centar Virovitica. Na poveznici Arhiva Virovitičkog lista 1953 – 2014 je omogućeno slobodno pretraživanje građe u otvorenom pristupu. Ovaj sadržaj je jedan od budućih dijelova VIDIK-a – Virovitičke digitalne knjižnice koju ćemo ustanoviti tijekom 2022. Projekti digitalizacije starih virovitičkih novina i časopisa, kao i drugih važnih publikacija se nastavljaju dalje u sve većem obimu.

Za najmlađe je omogućena posudba igračaka van Knjižnice, što je novost za knjižnice u našoj županiji.
Igroteka – posudba igračaka je također naša tiha želja već neko vrijeme, pogotovo kolegica iz Igraonice. Jednako kao knjige i drugu građu korisnici mogu posuditi igračke. One su zapakirane, dezinficirane, vakumirane i uglavnom namijenjene predškolcima i djeci nižih razreda OŠ. Nastojimo nabavljati kvalitetne edukativne igračke kojima ujedno upućujemo roditelje i djecu na kriterije odabira igračaka za djecu. Ideja je omogućiti roditeljima posudbu skupih igračaka jer djeca imaju potrebu zamijene. Ujedno ih potičemo na dolazak u Knjižnicu, razvijamo naviku posudbe, nudimo slikovnice i knjige. Osobito je važan zajednički dolazak djece i roditelja u Knjižnicu jer istraživanja pokazuju da se budući čitatelji najbolje odgajaju kroz posjedovanje kućnih biblioteka, obiteljsko čitanje i čitateljsku interakciju. Igračke su prva stepenica u procesu učenja stoga želimo u tome aktivno sudjelovati.

Koje su najvažnije osobine dobrog knjižničara u narodnoj knjižnici i njegova uloga u knjižničnoj djelatnosti?
Pojednostavljeno – stručnost i profesionalnost. Često je odlučujuća ljubav prema čitanju, znanju, posredovanju između knjige i krajnjeg korisnika, sklonost ka inovativnosti i kreativnosti na raznim područjima ljudskog djelovanja. Danas, sve veću važnost ima pretraživanje i prepoznavanje relevantnih informacija, informatička i medijska pismenost, interes za cjeloživotno učenje. Uloga knjižničara se mijenja s promjenom paradigme i uloge narodnih knjižnica u društvu. Oduvijek su knjižničari savjetovali, preporučivali, usmjeravali, a danas, s obzirom na značajan informacijski šum postajemo dodatni katalizator i vrijednosna kontrolna točka. To je poprilična odgovornost.

Knjižnice nekad i sada.
To je pitanje za znanstveni rad! Ukratko, narodne knjižnice kao statične ustanove koje nabavljaju, stručno obrađuju, čuvaju i daju na korištenje građu iz svojih zbirki prerastaju u ustanove koje nude svoje usluge. Mi smo, djelomično na informacijskom, obrazovnom i kulturnom tržištu te kvalitetom svojih usluga nastojimo zadovoljiti aktivne i privući potencijalne korisnike. Trebamo se adaptirati na tehnološki i ukupni kulturološki napredak društva. Često želimo biti predvodnici promjena jer svojom misijom zauzimamo poziciju uspostavljanja i promoviranja društvenih trendova. Podupiremo kulturu čitanja i kvalitetno provođenje slobodnog vremena, promičemo sve oblike pismenosti kao osnove za ostvarivanje pojedinačnih i skupnih potencijala. Evo, kao takvi želimo biti prepoznati danas.

Vaša vizija Gradske knjižnice i čitaonice Virovitica.
Na međunarodnoj razini knjižničarska struka u narednom vremenskom razdoblju posebno naglašava vrijednosti koje nadahnjuju, uključuju, omogućavaju i povezuju naše područje profesionalnog djelovanja. Drugim riječima, mi želimo doprinositi informacijskom, kulturnom, obrazovnom, gospodarskom, turističkom razvoju grada Virovitice i šire. Cilj nam je omogućiti uvjete za stjecanje potrebnih kompetencija i vještina za razvoj inovativnosti i kreativnosti, osiguravati pristup znanju svim generacijama i društvenim skupinama, djelovati kao treći životni prostor u zajednici. Ovo nam je posebno važno, jer želimo da naš prostor bude percipiran kao svakodnevno ‘stajalište i sastajalište’ koje uvijek nudi atraktivne usluge i programe. Vjerujemo u ovu viziju, njome među ostalim promičemo identitet Grada i Županije čiju snažnu podršku za ostvarenje svojih ciljeva imamo.

Cijeli svoj radni vijek vezani ste uz knjižnice. Druga Vaša ljubav je sport.
U zadnje vrijeme se bavite plivanjem, bicikliranjem i nordijskim hodanjem. Koliko Vam znači bavljenje sportom u svakodnevnom životu?
Istina, u knjižničarstvu radim gotovo 25 godina, a u sportu sam aktivan dosta duže. U ranoj mladosti sam se bavio nogometom i stolnim tenisom, kasnije dosta dugo košarkom u kojoj sam i ostao kao trener. Bavljenje sportom je način života, izbor koji doprinosi zdravlju, disciplini i radnim navikama. Uz boravak u prirodi najbolje ublažava stres. S godinama, intenzitet prilagođavam stanju organizma, ha-ha! Mislim, da ću na ovim sportovima ostati uz, eventualno trčanje.

U Virovitici ste osnovali Ženski košarkaški klub od najranijeg uzrasta do seniorki. Uspješan ste trener.
Volim košarku. Od kada sam prvi put ubacio loptu kroz obruč zaljubio sam se u ovaj sport. Trenerskim poslom se bavim od 1997. Amaterski, iako imam trenersku diplomu Kineziološkog fakulteta u Zagrebu. ŽKK Virovitica smo osnovali prije desetak godina, skupina entuzijasta i bivših košarkaša. Danas, uz velike zasluge uprave Kluba okupljamo 80-ak djevojčica od 7 do 19 godina starosti. Natječemo se na regionalnoj razini u 6 dobnih kategorija i odigramo ukupno oko 100 utakmica u sezoni. Zahtjevno i ispunjavajuće. Rezultati su vrlo dobri, ali u prvom planu nam je zdravo psihofizičko odrastanje djece.

Znamo da se izvrsno snalazite u kuhinji, cijenite dobro vino i pivo. Koji je Vaš idealan menu? Tko sprema kuhinju nakon ručka?
Volim kuhati, više za druge nego za sebe. Glazba, čaša vina, puno začina i povrća, kvalitetan komad mesa ili riba su idealno okruženje za opuštanje. Prijatelji i obitelj često hvale krajnji ishod. Ali, i to je stvar treniranja, ha-ha! Znalo je biti puno toga u otpadu… O pranju suđa se vode teške borbe, a u zadnje vrijeme, nekako ne gubim, ha-ha! Moj idealan menu je jednostavan: Napoletana s domaćom (Tanjinom) šalšom sa svježim bosiljkom, bivoljom mozzarelom, domaćim maslinovim uljem i San Daniele pršutom. Uz neki dobar Trappist tripel ili Staročeško crveno.

Virovitica je grad koji Vas je osvojio. Možete li izdvojiti ono što Vam se naročito sviđa.
Supruga, u prvom redu! Virovitica mi je pružila ono što nije mogao rodni Daruvar. Na tom putu sam zahvalan svim prijateljima, poznanicima, kolegama i suradnicima. Posao u knjižničarskoj struci koji omogućuju izvrsni radni uvjeti i sportsko djelovanje u jednako tako optimalnim okolnostima. Virovitica je čist grad što mi je važno, a vremenom poprima sva obilježja suvremene urbane sredine. Sve je to zasluga ljudi, tako da zahvalnost ide Virovitičanima. Moj cilj je maksimalan doprinos kvaliteti života u lokalnoj zajednici na svim područjima svoga rada.

Roberte, želimo Vam uspjeh u profesionalnom radu ali i u košarkaškim dvoranama. Hvala na izdvojenom vremenu i neka naš sljedeći razgovor bude u vremenu kada će pandemija korona virusom biti prošlost.

Intervju pripremila: Nela Krznarić

(Intervju je moguće preuzeti isključivo u dogovoru s autoricom)