Voditelj Odjela za primijenjeno modeliranje DHMZ-a, Virovitičanin Endi Keresturi održao znanstveno-popularno predavanje ”Kako prognoziramo vrijeme”

U povodu Svjetskog meteorološkog dana, koji se obilježava 23. ožujka, u Gradskoj knjižnici i čitaonici Virovitica danas (petak) je održano znanstveno-popularno predavanje iz meteorologije pod nazivom „Kako prognoziramo vrijeme” Virovitičanina Endija Keresturija, voditelja Odjela za primijenjeno modeliranje Državnog hidrometeorološkog zavoda u Zagrebu. 

Endi, koji se bavi razvojem i unapređenjem numeričkih prognoza vremena kroz metode naknadne obrade kao i razvojem ansambl prognostičkih sustava te je izabrani predstavnik DHMZ-a u modulu za kratkoročne ansambl prognoze vremena organizacije EUMETNET, ukratko nam je pojasnio o čemu se danas govorilo.

 
– Večeras smo razgovarali o samom procesu nastanka vremenske prognoze, odnosno na jednostavan smo način objasnili kako ona nastaje. Pregledan je povijesni kontekst, usporedili smo koliko smo zapravo napredovali od nekih prošlih vremena, a samim time došli smo do dijela gdje smo govorili kako se danas radi vremenska prognoza, koja je uloga čovjeka i računala, gdje je točno granica prognoze i što se može očekivati u budućnosti- rekao je Endi i dodao:

– Kada govorimo o granicama prognoze, govorimo o točnim i preciznim lokacijskim prognozama, primjerice, mogu li ljudi dva mjeseca unaprijed znati hoće li pasti snijeg za Božić ili koliko će točno oborine pasti u danom trenutku, a odmah da otkrijemo, koliko mi imamo spoznaja, barem za sada, takve prognoze nisu moguće i teško da će biti moguće za vrijeme naših života- rekao je Endi.

 
Tijekom večerašnjeg predavanja diskutiralo se i o Teoriji kaosa koja opisuje ponašanje nekih nelinearnih dinamičkih sustava u matematici i fizici koji se pod određenim uvjetima ponašaju na prividno nepredvidljiv način, a bilo je tu mnoštvo zanimljivih informacija koje je Endi prenio brojnoj publici.
 

Dodajmo kako je Endi dobitnik nagrade za najbolju studentsku prezentaciju na međunarodnoj konferenciji MetMed6 & MI5 2017. godine u Zagrebu. 2020. godine dobiva priznanje QJRMS-a za jedan od najpreuzimanijih članaka u protekle dvije godine, a u svojoj karijeri predstavio je rezultate svojih istraživanja na brojnim znanstvenim i stručnim skupovima, konferencijama i radionicama. Objavio je i pet istaknutih znanstvenih radova u CC časopisima od kojih su četiri objavljena u Quarterly Journal of the Royal Meteorological Society, te je ujedno i dobitnik priznanja „za mladog meteorologa” Hrvatskog meteorološkog društva 2021. godine.

(www.icv.hr, mra)