U listopadu počinje najveća manifestacija posvećena knjigama i čitanju u Hrvatskoj. Riječ je o Mjesecu hrvatske knjige. Upravo zbog ove velike manifestacije, u rubrici Svakog tjedna knjiga (vri)jedna ovoga mjeseca preporučujemo romane s temom knjige, čitanja, knjižnica…

 Janet Skeslien Charles: Pariška knjižnica

Inspiriran istinitim događajima iz Drugog svjetskog rata i životima hrabrih knjižničara iz Američke knjižnice u Parizu, ovaj je roman nezaboravna priča o ljubavi, prijateljstvu i obitelji te snažnoj ulozi književnosti u najtežim životnim trenucima.

Pariz, 1939.: Odile Souchet velika je zaljubljenica u književnost i bibliotekarstvo. Kad joj ta ljubav osigura posao u Američkoj knjižnici u Parizu, gdje biva okružena šarolikim i internacionalnim spektrom studenata, pisaca, diplomata i ljubitelja književnosti, te započne vezu s veoma zgodnim policajcem Paulom, čini se da Odile u životu ima sve. No objava rata izokrenut će njezin život, a tako i život onih koji je okružuju, naglavce.

Montana, 1983.: Lily je usamljena tinejdžerica koja žudi za avanturom i bijegom iz malenog američkog gradića. Njezin interes pobuđuje njezina usamljena susjeda Odile. Kako Lily otkriva sve više tajni misterioznog života svoje susjede, uočava da ih veže ljubav prema jeziku, kulturi i književnosti, slične žudnje za nekom drugačijom vrstom života te kobna sklonost ljubomori.

Dvojni narativ Pariške knjižnice razotkriva kako međuljudski odnosi – oni obiteljski, prijateljski i ljubavni – oblikuju naš identitet te istražuje snažnu ulogu književnosti u formiranju našeg identiteta i pružanju utjehe čak i u najtežim životnim trenucima.

Izvor: mozaik-knjiga.hr

Markus Zusak: Kradljivica knjiga

Priču iz 1939. godine i Njemačke kojom vladaju nacisti pripovijeda sama Smrt. Djevojčicu Liesel i njezina mlađeg brata majka je prisiljena povjeriti udomiteljima, a kad na putu prema novom domu Lieselin brat umre, djevojčica na njegovu grobu pronalazi knjigu uz koju
će naučiti čitati i koja će joj promijeniti život.
To je početak priče koja istražuje snagu riječi: njihovu moć da potaknu, uništavaju, ali i liječe. Gaseći žeđ za čitanjem, Liesel postaje kradljivica knjiga spašavajući ih iz lomača, skrivajući, čitajući…
Roman o djevojčici i Smrti saga je o nadi i ljepoti koje opstaju usred užasa i tuge, zasluženo slavljen kao djelo koje se pamti.

Izvor: www.skolskaknjiga.hr

Katarina Bivald: Čitateljica u potrazi za sretnim završetkom

Sara ima 28 godina i nikad nije bila izvan Švedske, osim putujući uz pomoć knjiga. Nakon gubitka posla u knjižari odluči prihvatiti poziv svoje prijateljice Amy, starije Amerikanke s kojom se dopisuje o knjigama, da je posjeti. Čim stigne u Broken Wheel, u američkoj saveznoj državi Iowi, doznaje da je Amy mrtva, a da bi ona trebala provesti, sama samcata, tri mjeseca u mjestu u kojem žive osebujni stanovnici, nenavikli na strance, a kamoli turiste. U gradiću – koji na prvi pogled izgleda nepopravljivo – ljudi su koje je upoznala kroz Amyna pisma: siroti George, neustrašiva Grace, uštogljena Caroline i Amyn obožavani nećak – Tom. Sara vrlo brzo shvati da nije sama, ali i da njezinim novim sugrađanima očajnički treba doza avanture, malo self-helpa, a možda i mrvica romanse. Ukratko, Sara shvati da im je potrebna – knjižara. Roman o tome kako knjige i ljubav pokreću svijet izazvao je euforiju ne samo kod čitatelja nego i knjižara diljem svijeta.

Izvor: mvinfo.hr

Kim Michele Richardson: Knjižničarka na konju

Cussy Mary Carter ima plavu boju kože jer je rođena s rijetkim krvnim poremećajem. S ocem rudarom živi u neimaštini, u zabačenu kraju Apalačkog gorja. Posao koji joj se nudi u Vladinu projektu „Knjižnice na konjima“ vidi kao svoj put u neovisnost, ali otac ima druge planove. Želi je udati i priskrbiti joj zaštitu muža. No Cussy se tvrdoglavo opire ideji udaje. Premda je posao knjižničarke na konju težak i pun opasnosti, pogotovo za jednu „obojenu“, njezina joj ljubav prema knjigama daje nepokolebljivu snagu. Hoće li to biti dovoljno da izbjegne sve zamke na tom putu?

„Smješten u Kentucky u doba depresije, roman služi kao dokaz moći pisane riječi, tvrdeći da riječi mogu prijeći barijere između klasa, rasa i individualnih razlika. Autoričini opisi u romanu udahnjuju život planinama, knjigama i sudbinama njezinih likova. Ona bilježi i ljepotu gorja i ružnoću neznanja. Služi kao prekrasan podsjetnik na to da naše sličnosti mogu nadvladati naše razlike – a ljubav prema čitanju jedna je od tih sličnosti.“

Izvor: hena-com.hr