Američki recept na europski način – kako izbjeći pogreške pri osnivanju startupa u istočnoj Europi
Broj stranica 124
Cijena 15 eura
Format 13,5 x 20
ISBN 978-953-8209-62-8
Meki uvez
Startup je puno lakše osnovati u SAD-u nego u Europi, a osobito u Hrvatskoj, ali ne treba obuzdavati svoje globalne ambicije jer ima onih koji su uspjeli. Jedan od njih je dr. sc. Ivan Voras koji je na temelju svog konzultantskog iskustva napisao jasan, komunikativan i izravan priručnik u kojem upozorava – startupi su nenormalno naporni, potrebno je često nerazumno puno strasti i entuzijazma, osnivači moraju biti toliko posvećeni tvrtki da svjesno i svojevoljno zanemaruju sve ostalo, barem privremeno. Ali ako unatoč svemu tome ustrajete – a to je pretpostavka uspjeha – priručnik Ivana Vorasa upućuje gdje tražiti novac, upozorava na osobine fondova rizičnog kapitala i daje slikovite primjere iz vlastitog iskustva i iz početničkih dana danas globalno poznatih kompanija kao što su Facebook Meta ili Uber, nastale „u dijelovima svijeta koji su bolji za poslovanje“.
U svom priručniku dr. sc Voras realno sagledava globalno tržište i ideju koja se pojavljuje te upozorava da novac nije dovoljno jak motivator za pokretanje tvrtke te buduće poduzetnike ohrabruje da je sasvim legitimno posuditi novac od dobronamjernih, rodbine i prijatelja – za što u SAD_u postoji kratica FFF, folls, friends and family. Strah od neuspjeha kod nas mnoge koči, stoga priručnik na nekoliko mjesta u knjizi „morate biti vješti, pametni te spremni na neuspjeh“.
O svojim iskustvima, u priručniku pišu specijalizirani stručnjaci kao gostujući autori – Marijana Šarolić Robić, odvjetica specijalizirana za startupe; Andrija Čolak, vlasnik franšize Surf’n’Fries i konultant za franšize; Božidar Pavović ulagač i voditelj fonda rizičnog kapitala (Vencure capital, VC) i Mario Mucalo, poduzetnik s prethodnim iskustvom u tvrtkama specijaliziranim za regrutiranje, CEO i vlasnik Intellegensa.
Recenzent Bruno Balen o “Vodiču za startupove” Ivana Vorasa piše: “Dao bih svijet da sam imao takav priručnik kad smo počinjali i počašćen sam što sam dio toga kroz dijeljenje barem neke inspiracije i strasti koju sam pronašao u ovom pothvatu.”
Knjiga je opremljena QR kodovima s linkovima koji vode na web stranice s referencama, navedenim knjigama i objašnjenjima.
Ivan Voras , dr. sc., rođen je 1981. godine u Slavonskom Brodu, gdje završava osnovnu školu i Prirodoslovno-matematičku gimnaziju. Godine 2000. upisuje Fakultet elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, gdje 2006. godine stječe titulu diplomiranog inženjera računarstva i doktorira 2011. godine na doktorskom studiju pod vodstvom prof. dr. sc. Marija Žagara na Zavodu za automatiku. Područja su njegova interesa distribuirani sustavi, osobito distribuirane baze podataka, što ga je poslije odvelo u razvoj rješenja na blockchain sustavima. Tijekom diplomskog i poslijediplomskog studija objavio je 12 radova u zbornicima skupova s međunarodnom recenzijom te 10 ostalih radova. Od 2002. godine sudjeluje u razvoju internih informacijskih sustava FER-a, od kojih su neki doživjeli komercijalni uspjeh na tržištu. Godine 2004. vodi tehničke aspekte izgradnje sustava koji će poslije postati FER-ov e-Campus.
Od početka studija sudjeluje u međunarodnim IT projektima otvorenog koda. Do sada je sudjelovao u razvoju 50-ak projekata koji su vidljivi na SourceForcegu, GitHubu i BitBucketu. Od 2005. do 2016. suradnik je časopisa BUG i Mreža, gdje objavljuje 20-30 članaka godišnje. Aktivno sudjeluje kao osnivač jezgre operacijskog sustava FreeBSD (2008. – 2012.). Sudjelovao je u međunarodnom projektu Google Summer of Code (2005., 2006., 2007. i 2010.). Godine 2008. postaje Googleov student-ambasador, a 2009. prima nagradu Hrvatskog informatičkog zbora za promicanje i razvoj IT sektora u Hrvatskoj. Tijekom studija član je međunarodnih strukovnih udruga IEEE i ACM te lokalne udruge HrOpen za otvorene sustave i internet.
Profesionalni su mu interesi arhitektura i izgradnja velikih skalabilnih informatičkih sustava koji koketiraju s konceptima big data. Od 2015. pokreće vlastitu tvrtku Ideja na kvadrat s kojom osmišljava i izvodi rješenja u ovim područjima, uglavnom za strane klijente.
U 2017. pokreće podcast Surove strasti sa suvoditeljem Sašom Tenodijem koji je s vremenom postao najslušaniji busines&lifestyle podcast u regiji, a u 2022. podcast Well Founded o startup sceni u Hrvatskoj sa suvoditeljima iz udruge CROstartup.
U 2019. pokreće s kolegama startup Equinox Vision čiji je proizvod platforma za stvaranje i objavu sadržaja u proširenoj stvarnosti (augmented reality) koji mu je trenutačno glavni poslovni pothvat.
Danas je Ivan Voras tech lead, konzultant za razvoj naprednih IT rješenja, predavač te poduzetnik s iskustvom pokretanja startupa i osobito porođajnim mukama koje prate startupe. Možete mu se obratiti putem e-adrese ivoras@gmail.com ili osobno na konferencijama i meetupovima koji se bave srodnim temama.
Odlomak
Što startup NIJE?
Sve s riječi agencija u nazivu nije startup. Agencije mogu biti jako dobre tvrtke, one nipošto nisu loše, ali skaliraju se angažiranjem ljudi umjesto kupnjom hardvera, a ulagači to ne vole jer je ljudstvo skuplje od hardvera.
Automehaničarske radionice nisu dobri startupi – trebali biste globalno otvoriti na tisuće + lokacija da biste dosegnuli stopu širenja jednog startupa, ali mogu biti dobre franšize. Isto vrijedi za pekarnice.
Startupi su samo jedan oblik tvrtki s relativno postavljenim pravilima. Ništa vas ne sprječava da bilo kakvu vrstu mladog poslovnog pothvata nazovete startup, ali budite spremni da se ljudi neće slagati s vama.
Male tvrtke koje ne bilježe munjevit rast i ne šire se obično zovu se lifestyle tvrtke. Sve od zubarske ordinacije ili odvjetničkog ureda do pekarnice ili postolara jest lifestyle tvrtka. Može vam pružiti zadovoljavajuće i izazovno zaposlenje do kraja života. Startupi su nenormalno naporni.
Što je nevidljivi startup?
Obično prevara. Howard H. Aiken, jedan od prvih IBM-ovih inženjera, rekao je: Ne brinite se da će vam ljudi ukrasti ideje. Ako su vaše ideje iole dobre, morat ćete ih ljudima nametati.
Što to znači? Dobra, originalna ideja koja se nađe na tržištu plavog oceana (plavi ocean jest metafora za tržište s malo konkurencije; preporučujem da pročitate Blue Ocean Strategy autora W. Chan Kima i Renee Mauborgne) jest ideja za koju malo ljudi trenutačno misli da je zanimljiva jer da puno ljudi to misli, svi bi se bavili njome.
Točnije, nikad se ne morate ustručavati govoriti o onome što radite na događanjima za startupe, konferencijama, natjecanjima u pitchevima jer su svi tamo prezauzeti pitchanjem vlastitih ideja da bi uopće razmotrili vašu. A čak i da je razmotre, najveći dio posla na ideji jest njezina izvedba. Ako nekoliko nasumičnih tipova s konferencije, koji su slušali o vašoj ideji pet minuta, mogu uzeti vašu ideju i na temelju nje smisliti bolju tvrtku od vas, o kojoj razmišljate godinama, onda vaša ideja možda i nije tako dobra.
Zapamtite: voće na lako dohvatljivim granama već je obrano.
A što se tiče VC fondova, oni su prezauzeti brojenjem novca da bi se uopće bavili nečim tako prizemnim kao stvaran, naporan rad.
Uz to, zašto se mučiti stvaranjem novih timova radi implementacije ideja kad na raspolaganju imaju besplatnu radnu snagu – a to ste vi – koja će to napraviti za njih? Ako je ideja dobra, oni će u svakom slučaju profitirati, stoga zašto komplicirati?
Ne kažem da ne postoje zlikovci i da se kopiranje ne događa. Sigurno postoje tvrtke posvećene kopiranju / ponovnoj implementaciji ideja koje privlače interes, ali više je nego kontraproduktivno gubiti vrijeme brinući se o tome kad umjesto toga možete raditi na izradi i, što je još važnije, prodaji svojeg proizvoda širom svijeta.
Prepoznatljivost robne marke, ako je uspijete stvoriti, na širem tržištu najsigurniji je način da učinite oponašatelje nevažnima.
Što startupi rade?
Za početak, pogledajmo što rade tvrtke općenito. Stvaraju vrijednost za svoje korisnike/klijente i za sebe. To nije trivijalno – teško je pronaći nešto čime biste se bavili, a što rezultira vrijednošću i
za vas i vaše korisnike. Puno je lakše to napraviti jednostrano, ali to nije uspješna tvrtka.
Primjerice, možete stvoriti proizvod koji je užitak rabiti i dobiti visoke ocjene od potencijalnih korisnika, ali oni ga ne žele platiti. Takva vrsta proizvoda vjerojatno stvara vrijednost za korisnike, ali ne i za tvrtku. Kao kreativna osoba sigurno ste imali puno ideja za proizvode koje se čine dobrima i smatrali ste ih obećavajućima jer biste vi
i ljudi koje poznajete rabili takve proizvode. Ali biste li ih i platili?
Ako stvarate servis za druženje / upoznavanje za ljubitelje mačaka i mrzitelje pasa, ciljanoj će se publici on vjerojatno jako svidjeti, ali hoće li htjeti platiti za njega? Ako ne oni, tko će?
Možda naginjete tome da na svojoj mreži ili u aplikaciji objavljujete oglase da biste zaradili, ali nemojte se fokusirati na to. Skaliranje zarađivanjem od oglašavanja nije dobra strategija za startup, osim ako stvarate softversku platformu koja upravlja samim oglašavanjem, kako je to napravio Google.
Ukratko, nije važno što vi mislite. Stvarno trebate iskoračiti i pitati ljude bi li se koristili time što želite napraviti i koliko bi bili voljni to platiti. Možda ćete saznati da to doista žele i, da, platit će, ali iznos koji su voljni odvojiti premalen je da bi vaša tvrtka uspjela. Ali ako ne pitate, nećete nikad saznati.
Nemojte angažirati treće strane, agencije i servise da naprave istraživanje tržišta za vas dok ste startup u ranoj fazi. I oni trebaju zaraditi, a oni su tvrtka koja pruža usluge pa ne žele trošiti puno vremena na malog klijenta kao što ste vi. Vi ste osnivač, vi odlučujete i morate uložiti vrijeme u istraživanje – i to često golemu količinu vremena! Toplo preporučujem da pročitate The Mom Test Roba Fitzpatricka.
Ivan Voras: Vodič za startupove, Beletra 2023.
Ivan Voras: Objavio sam „Vodič za startupove“ jer je Hrvatska postala atraktivna stranim ulagačima
Razgovarala Sandra Pocrnić Mlakar
Svoju knjigu „Vodič za startupove“ Ivan Voras prošle je godine objavio na engleskom, pa su nedavno hrvatsko izdanje poduzetnici dočekali s odobravanjem i pohvalama. Jer Ivan Voras je višestruki, iskusni startuper i poduzetnik s doktoratom, koji je već za vrijeme studija na Fakultetu elektrotehnike i računarstva realizirao svoje i poduzetničke i znanstvene ideje – na temelju jedne od njih razvijen je FER-ov e-Campus. Ovaj produktivni i kreativni Slavonac (Slavonski Brod, 1981.) danas vodi svoju tvrtku Equinox Vision, u kojoj razvija primjenu proširene stvarnosti kao proizvod. Uz to, Voras je i jedan od relevantnih opinion makera na medijskoj sceni, koji sa Sašom Tenodijem vodi podcast „Surove strasti“, prošle godine nominiran za Večernjakovu ružu popularnosti.
U razgovoru s dr. sc. Ivanom Vorasom stoga se otvara širok raspon tema, no ovaj put povod je nedavno objavljena knjiga „Vodič za startupove“ u kojoj je na temelju vlastitog iskustva opisao kako američku formulu startupa primijeniti u poslovno manje stimulativnoj sredini kao što je istočna Europa.
Vorasov „Vodič za startupove“ potiče i ohrabruje originalnost, kreativnost i ideju, kao suprotnost sveprisutnom medijskom uljuljkivanju u sivu, neinventivnu svakodnevnicu. Ako imate ideju za koju procjenjujete da može osvojiti svijet, evo što trebate učiniti s njom – razrađuje plan dr.sc. Ivan Voras. Prije svega, trebate biti samouvjereni te provjeriti praktičnost ideje i krenuti u realizaciju. Knjiga upućuje i gdje naći novac za početak, do koje razine razviti vlastitu ideju da bi se ponudila ulagaču, gdje i kako pronaći ulagača, i, naravno, do kad je startup startup i treba li ustrajati kad se pitate ima li sve to smisla. Voras u svojoj knjizi napominje i ono što se kod nas poduzetnicima vrlo rijetko kaže – startup je vrlo naporan, ponekad morate zanemariti sve ostalo da biste uspjeli, a unatoč tome morate biti i spremni na neuspjeh. Jer i neuspjeh je dio uspjeha. Knjiga je interaktivna, opremljena s QR kodovima sa fusnotama i pregledna, a specijalizirana poglavlja autor je povjerio stručnjacima.
U svoju knjigu „Vodič za startupove“ pozvali ste specijalizirane gostujuće autore koji objašnjavaju praktične aspekte startupa. Kako ste izabrali gostujuće autore, a kako teme koje su obradili?
Gostujući autori su stručnjaci u svojim područjima koje sam upoznao tijekom puno godina i za koje mogu reći da imaju puno znanja koje mogu prenijeti mladim osnivačima startupa. To su Marijana Šarolić Robić, odvjetnica s dugim stažem u pomaganju startupima u pravnim pitanjima, Andrija Čolak koji je osnivač jedno od prvih ozbiljnih franšiza iz Hrvatske i koji odlično objašnjava kako startupi mogu koristiti model franšiza za međunarodni rast, Božidar Pavlović čije iskustvo u financijskoj industriji, te startupima sa strane i osnivača i investitora, će pomoći u traženju investicija, te Mario Mucalo, sa ogromnim iskustvom u regrutiranju i testiranju novih zaposlenika, na međunarodnoj razini.
Recenzent Bruno Balen napominje „dao bih svijet da sam imao takav priručnik kad smo počinjali…“. Zašto priručnik objavljujete tek sad i zašto prvo izdanje na engleskom? Gdje je plasirano izdanje na engleskom i kako se prodaje?
Ova knjiga je nastala na temelju mojih vlastitih iskustava sa startupima, te pitanjima koje redovito dobivam kad pričam o ovoj temi na konferencijama i drugim događanjima. Zbog toga je u neku ruku “destilat” dugogodišnje prakse i na jednom mjestu donosi hrpu informacija koje su ključne onima koji tek počinju. Knjigu sam originalno pisao na engleskom jeziku, izdao ju je Springer Apress i dostupna je na Amazonu. Ovo je bila odluka iz praktičnih razloga jer Hrvatska je postala atraktivna stranim investitorima koje zanima što se događa i što možemo predstaviti, a knjiga je jedan od načina promocije startup ekosustava u ovom dijelu svijeta, a i zbog toga što je to izdanje djelomično sponzoriralo pripremu i izdavanje hrvatske verzije.
Doktorirali ste elektrotehniku a i na fakultetu bavili ste se međunarodnim IT projektima otvorenog koda. Koliko su povezani Vaš doktorat i poduzeće koje danas vodite? Koliko su česti poduzetnici s doktoratom?
Poduzetnici s doktoratom su rijetki, ali tako je i u svijetu. Rekao bih da nema izravne veze između moje teme doktorata i poduzetničkih aktivnosti, jer su to doista dva odvojena svijeta. Ako netko želi biti oboje, mora uložiti barem jednako vrijeme u obje aktivnosti – jedna ih neće pripremiti za drugu. Jedno je biti dobar s tehnologijom ili znanosti, a drugo je to pretvoriti u proizvod, te prodati taj proizvod.
U svom poduzeću Equinox Vision bavite se primjenom proširene stvarnosti u turizmu. Otvaraju li se nova područja primjene proširene stvarnosti? Konkurentni ste na globalnom tržištu. Koliko sličnih hrvatskih tvrtki u IT sektoru pliva na globalnom tržištu?
Proširena stvarnost je jedna od popularnih tehnologija koja je već dugo u statusu “tehnologije u nastajanju” (emerging technologies), no kao što smo nedavno vidjeli s AI-em, stalna poboljšanja pomalo guraju njenu primjenu u svakodnevni život. Osim turizma, imamo projekata u marketingu i edukaciji, a pošto radimo platformu za razne vrste AR sadržaje, dosta smo prilagodljivi. U Hrvatskoj postoji još nekoliko tvrtki koje se bave VR-om i AR-om zajedno, kao uslugama, no mislim da smo jedini koji rade isključivo AR i to kao proizvod.
Sa Sašom Tenodijem vodite podcast Surove strasti koji je nominiran za digitalnu Ružu Večernjeg lista. Kako objašnjavate popularnost „Surovih strasti“? Kao jedan od prvih podcasta kod nas, kako je nastao i kako je primljen u početku? Tko je publika Surovih strasti?
Podcast Surove Strasti su nastale 2017. iz želje da dovedemo sadržaj svjetske razine do domaće publike. Cilj nam je od početka bio razgovarati s ljudima koji su strastveni i uspješni u onom što rade, bez obzira što to bilo, a to se često manifestira kroz poduzetništvo. Ubrzo su nas počeli slušati različiti profili ljudi – neki zbog toga što su poduzetnici ili žele postati poduzetnici, neki zbog inspiracije kroz priče naših gostiju, a neki zbog toga da saznaju o novim idejama, tvrtkama i proizvodima naših gostiju. Zanimljivo je da je naša publika oduvijek bila visoko obrazovana, i podjednako je uključivala muškarce i žene.
Kako se upotpunjuju IT projekti i lifestyle podcast? Odakle crpite više inspiracije – iz intervjua i razgovora s publikom ili iz lansiranja komercijalnih projekata?
Nikad nisam bio u situaciji da mi fali ideja, i mislim da nema potrebe za uskom specijalizacijom samo u jednom području. Uvijek sam se bavio s više stvari odjednom, i često nalazim inspiraciju u spajanju različitih iskustava i ideja. Nisu sve ideje jednako uspješne, naravno, no bitno je stalno učiti i stalno pokušavati nove stvari.
