Andrijanić, Ivan: Indija: povijest i kultura. Zagreb: Školska knjiga, 2024.
Pisanje povijesti nekog prostora koji je udaljen poput Indije ne može uključivati samo pregled političke povijesti, nego je potrebno čitatelja uvesti u kulturni kontekst, kako bi bolje razumio političke događaje. Upravo se stoga politička povijest isprepleće s kulturnom poviješću, osobito poviješću književnosti i filozofije. Osobito mjesto u monografiji zauzima povijest indijskih likovnih umjetnosti. S druge strane, autor se bavi i vojnom i gospodarskom poviješću te poviješću društvenih institucija koje su osobito važne za Indiju u kojoj se razvila specifična institucija staleški organiziranih društvenih zajednica (kasta). Na kraju svakoga poglavlja je i iscrpan popis preporučene literature kao vrelo za dodatne spoznaje i proširivanje znanja.
Goldstein, Ivo: Pariz: povijest i kultura. Zagreb: Profil knjiga, 2024.
Kad kažemo Pariz, pomislimo na muzeje Louvre i Centar Pompidou, na Eiffelov toranj, crkvu Notre-Dame, Sorbonneu, na boemske umjetnike na Montmartreu, male prekrasno uređene kavane u kojima uz čašu vina sjede sa stilom odjevene Parižanke i Parižani, padaju nam na pamet vrhunski restorani, visoka moda i zanosni parfemi, široki bulevari i prekrasne građevine. Pariz je i grad velikih revolucija i strašnih ratova, znanstvenih otkrića i grad u kojem je donesena Deklaracija o pravima čovjeka i građanina. Povjesničar Ivo Goldstein i profesorica književnosti i povjesničarka umjetnosti Sanja Petrušić Goldstein napisali su svojevrsnu biografiju ovog veličanstvenog grada u kojoj su uz mnogo detalja opisali uzroke i posljedice svih važnih događaja, od prvih naseobina u 3. st. pr. Kr. pa sve do Olimpijskih igara u ljeto 2024. Čitajući ovu izvanredno napisanu knjigu, čitatelji će se upoznati s političkom, ekonomskom, kulturnom i znanstveno-obrazovnom ulogom Pariza, s događajima koji su obilježili povijest grada, ali i Europe i svijeta. Silno su zanimljivi detalji o razvoju i funkcioniranju grada, jasno su opisani projekti koji su izmijenili njegovu arhitektonsku i urbanističku vizuru. Autori su dojmljivo dočarali život u Parizu kroz stoljeća, kuge koje su ga poharale i doseljavanja stanovništva, a dio knjige posvetili su i znamenitim Hrvatima koji su u ondje živjeli.
Mazower, Mark: Hitlerovo carstvo : nacistička vladavina u okupiranoj Europi. Zaprešić: Fraktura, 2024.
Mark Mazower u svojoj studiji izvanredno pokazuje da gotovo ništa u vezi s okupacijom nije bilo unaprijed planirano te kako su nacisti improvizirali dok su njihove vojske osvajale Europu, a generali i birokrati međusobno se borili za prevlast i plijen. Mazower jasno daje do znanja da su Hitler i nacisti svoje ideje temeljili na britanskom imperijalizmu i devetnaestostoljetnim nacionalnim idejama. Razotkriva sve aspekte Hitlerove vladavine Europom, i zapadnom i istočnom, te kako su razne zemlje rado prihvaćale njemačku vlast, no nikada ne umanjuje učinak nacističkog antisemitizma te zaključuje, suprotno uvriježenom stajalištu, da srž nacističkog svjetonazora nije bio antisemitizam, nego ideja ujedinjenja svih Nijemaca u jednu njemačku državu. Mark Mazower u ˝Hitlerovu carstvu˝ prisiljava nas da odbacimo ustaljena mišljenja o njemačkoj okupaciji Europe te daje novu sliku uspona i konačnog pada Trećeg Reicha.
