Dobro razvijene vještine pisanja, čitanja i govorenja kao temeljni oblici pismenosti neophodne su mladima kako bi bolje razumjeli suvremeni svijet u kojemu žive. Brza razmjena informacija koju nam omogućuje globalno društvo u kojem živimo često kod mladih ne ostavlja dovoljno vremena kako bi kritički promišljali o aktualnim tema i djelovali kao aktivni građani. Upravo je zato važno organiziranje debata za mlade jer one utječu na razvoj njihovih kritičkih i komunikacijskih vještina. Debate ujedno potiču mlade da jasno i uvjerljivo izraze svoja stajališta, unaprijede argumentacijske vještine, razvijaju sposobnosti analize i podržavaju rješavanje kompleksnih problema, a što im može pomoći u daljnjem obrazovanju i profesionalnom životu. U skladu s navedenim, Gradska knjižnica i čitaonica Virovitica provodi projekt naziva Budi InFormirankritičko promišljanje u debati za mlade u dobi od 13 do 19 godina. Projekt se provodi kroz šest debata koje se održavaju u razdoblju od siječnja do lipnja 2025. i na kojima mladi promišljaju i debatiraju o aktualnim i njima bliskim temama.

Treća debata nosila je naziv Umjetna inteligencija, prijatelj ili prijetnja budućnosti i održana je u četvrtak 27. 3. 2025. U debati su sudjelovali učenici četvrtog razreda opće i jezične gimnazije koji su došli zajedno sa svojom profesoricom sociologije Vanesom Prister Švarc te učenici trećeg razreda ekonomske škole iz Strukovne škole Virovitica koji su knjižnicu posjetili zajedno sa svojom profesoricom sociologije Majom Kasapović. Afirmacijska skupina zastupala je tezu da je umjetna inteligencija prijatelj budućnosti jer pomaže u medicini, obrazovanju, prometu i mnogim drugim područjima, čime poboljšava ljudsku svakodnevicu. Istaknuli su da umjetna inteligencija pomaže u ranom otkrivanju bolesti, personaliziranoj terapiji i razvoju novih lijekova te da se koristi se za optimizaciju potrošnje energije, smanjenje otpada i borbu protiv klimatskih promjena. Nasuprot afirmacijske, članovi negacijske skupine istaknuli su da automatizacija i umjetna inteligencija zamjenjuje ljude u mnogim industrijama, što može dovesti do masovne nezaposlenosti i ekonomske nestabilnosti kao i da prevelika ovisnost o umjetnoj inteligenciji u obrazovanju može smanjiti kritičko razmišljanje kod mladih i potaknuti pasivno učenje. Obje strane iznijele snažne argumente, pokazujući i prednosti i rizike umjetne inteligencije. Cilj ovog projekta jest potaknuti mlade na razvijanje kritičkog mišljenja, argumentiranog izražavanja i sposobnosti aktivnog slušanja kroz strukturiranu raspravu o važnim društvenim temama.

Projekt je sufinanciran sredstvima Ministarstva kulture i medija RH

Mirjana Kotromanović