Pocrnić Mlakar, Sandra: Zagorkini sljedbenici : izazovi razvoja domaćih autora. Zagreb: Beletra, 2024.
Zašto je u informatičkom dobu naša čitateljska publika neinformirana? Koja karika povezuje visoku književnost, recenzente i književnike s publikom koja čita malo i neredovito? Primjeri iz povijesti pokazuju kako su žanrovi održavali i razvijali pismenost, a i danas, u informatičkom dobu, mogu biti jaka podrška razvoju jezika, pismenosti i prilagodbe brzim promjenama koje nosi suvremeni način života. Žanrovi su nastali kada i slobodno vrijeme u doba naglog razvoja građanske klase u zapadnim zemljama. O nama ovisi hoćemo li postati uređeno društvo koje njeguje kulturu slobodnog vremena, što omogućuje održavanje jezika, osobni rast i prevenciju socijalne patologije. U knjizi „Zagorkini sljedbenici“ Sandra Pocrnić Mlakar kroz vlastito iskustvo razvoja domaćih pisaca ukazuje na nedovoljno iskorištene potencijale domaće žanrovske scene, koja ima pisce, ali nema logistiku.
Huddleston, Tom: Svjetovi Georgea R.R. Martina : nadahnuća za Igru prijestolja. Zagreb: Lumen izdavaštvo, 2024.
Tom Huddleston, u svojoj monografiji Svjetovi Georgea R. R. Martina vodi čitatelje na fascinantno putovanje kroz inspiraciju i kreativni proces iza jednog od najsloženijih fantasy svjetova, Pjesme Leda i Vatre. Ova knjiga otkriva kako je Martin, autor serijala Igra prijestolja, izgradio svoj epski svijet, inspiriran povijesnim događajima poput Ratova dviju ruža, mongolskih osvajanja te djelima drugih velikana poput Tolkiena. Monografija je bogato ilustrirana s više od 180 fotografija sa seta i umjetničkih djela, podijeljena u četiri dijela koja detaljno prikazuju Sjever, Krunske posjede, Zapad i Jug te Istočne Zemlje. Huddleston nas uvodi u bogatu raznolikost geografije i kultura, od Zida i Željeznog otočja do Kraljeva Grudobrana i Blizanaca, kao i dalekih Istočnih Zemalja, Slobodnih gradova i Vaes Dothraka. Martinov stil stvaranja nije klasičan. Naime, Martin nikada ne počinje od gotovog svijeta, već ga razvija kroz priču, gradeći i popunjavajući detalje dok piše. Tom Huddleston tako prikazuje Martina kao “vrtlara” među piscima, koji ostavlja priči da sama raste i otkriva svoju prirodu, bez unaprijed definiranog plana, što njegovim likovima i radnji daje dodatnu dubinu i spontanost. Ova knjiga nije samo za strastvene obožavatelje Martinovog opusa, već i za one koji žele razumjeti Martinovu pripovjednu filozofiju i pristup stvaranju nevjerojatno živopisnog svijeta, u kojem svaka priča, ma koliko kompleksna bila, doprinosi cjelokupnoj, epskoj tapiseriji fantasy žanra.
Marijanović, Branko: Knjige koje (nam) mijenjaju život : kako nam velika književna djela mogu pomoći bolje živjeti i bolje upoznati sebe i svijet. Zagreb: Beletra, 2024.
Zašto uopće čitati knjige u doba Tiktoka i tehnologije? Kako bolje upoznati sebe kroz čitanje velikih književnih djela? Što klasici mogu reći današnjim tinejdžerima i odraslima? Dante, Shakespeare, Cervantes, Goethe, Dostojevski veliki su umovi čija su djela dragocjeni putokazi za razmišljanje o problemima koji muče svako ljudsko biće – traženje identiteta, zaljubljivanje, brak, strast, pitanja dobra i zla u nama, pitanja odnosa s drugima, pitanja smisla vlastite egzistencije. Zašto bismo velika djela trebali integrirati u svakodnevne živote i učiniti ih neprocjenjivim savjetodavcima u osobnome rastu? Zašto su ta djela još uvijek itekako živa i zašto bi nam trebala biti životni suputnici, kao što su bila generacijama prije nas?
Ako želite pokušati pronaći odgovor na pitanje zašto biste uopće trebali čitati određenu knjigu, zašto je ona klasik, što je ta knjiga govorila svome vremenu a što govori nama, na koji način je ona još uvijek živa i prisutna u našim životima, kako ona može postati vaš nerazdvojni prijatelj, kako vam može pomoći da bolje spoznate sebe i druge, onda dajte priliku ovim osvrtima.
