Održane radionice u sklopu EU projekta

25. lipnja 2026.

U okviru projekta Rekonstrukcija i opremanje Gradske knjižnice i čitaonice Virovitica (PK.6.4.01.0028) 23. i 24. lipnja 2026. održane su radionice za zaposlenike Knjižnice s temama ravnopravnosti spolova i nediskriminacije, kao projektna aktivnost horizontalnih mjera. Radionice je provela PhDr. prof. psiholog Jasna Per-Kožnjak iz Psihološkog centra Putokaz, Virovitica.

Sadržaj održanih radionica:

RADIONICA 1: Načelo ravnopravnosti spolova u svakodnevnom radu

Trajanje: 120 minuta

Fokus i svrha: Osvještavanje rodne dinamike, uklanjanje nesvjesnih pristranosti (biasa), razumijevanje zakonskog okvira, poticanje ravnoteže privatnog i poslovnog života te uvođenje rodno osjetljivih praksi u radne procese u svrhu poboljšanja međuljudskih odnosa i kvalitete rada s korisnicima.

Razrađene tematske cjeline i provedene aktivnosti:

1. Razlika između spola i roda te utjecaj na kvalitetu usluge

• Teorijski uvod: Jasno razgraničenje bioloških karakteristika (spol) od društveno uvjetovanih uloga, ponašanja i očekivanja (rod). Objašnjenje načina na koji društvena očekivanja utječu na percepciju potreba korisnika.
• Praktični fokus i primjena: Analiza situacija u kojima se potrebe korisnika nesvjesno pretpostavljaju isključivo na temelju njihovog spola, čime se unapređuje individualni pristup svakom pojedincu.
• Opis provedenih aktivnosti na radionici: Sudionici su sudjelovali u uvodnoj vježbi mapiranja očekivanja kroz koju su analizirali primjere iz vlastite prakse. Kroz moderiranu raspravu prepoznavali su situacije u kojima su se susretali s rodnim predrasudama pri pružanju usluga te su učili kako promatrati svakog korisnika kao jedinstvenu osobu, čime se izravno podiže kvaliteta usluge.
• Cilj: Naučiti promatrati korisnika kao pojedinca s jedinstvenim potrebama, a ne kroz prizmu njegova spola.

2. Nesvjesne rodne pristranosti (Unconscious Bias) i stereotipi

• Teorijski uvod: Mehanizmi rada ljudskog mozga koji automatski kategoriziraju ljude radi bržeg procesuiranja informacija, što često vodi do stereotipa. Analiza utjecaja skrivenih predrasuda na procese donošenja odluka, komunikaciju unutar tima i vrednovanje rada.
• Praktični fokus i primjena: Proučavanje “muških” i “ženskih” zanimanja i osobina u poslovnom okruženju (primjerice, kako se asertivnost kod muškaraca često cijeni kao vodstvo, dok se kod žena može pogrešno doživjeti kao agresivnost).
• Opis provedenih aktivnosti na radionici: Kroz interaktivne scenarije i testove samorefleksije sudionici su vježbali kako “uhvatiti” vlastite nesvjesne pristranosti prije nego što one utjeću na donošenje odluka ili komunikaciju s kolegama i klijentima. Analiziran je utjecaj tih pristranosti na raspodjelu zadataka i dinamiku unutar radnog tima.
• Cilj: Razviti tehnike samorefleksije radi neutraliziranja pristranosti prije nego što one naruše međuljudske odnose.

3. Zakonodavni i institucionalni okvir za ravnopravnost spolova

• Praktični fokus i primjena: Razmatranje što zakon znači u praksi za organizaciju, koje su zakonske obveze poslodavca, a koja prava zaposlenika i korisnika usluga, čime se osigurava usklađenost svakodnevnog rada s važećim pravnim aktima.
• Opis provedenih aktivnosti na radionici: Kroz pregled studija slučaja i pravnih primjera, sudionici su raspravljali o praktičnoj primjeni zakonskih standarda u internoj politici organizacije i postupanju u radu sa strankama.
• Cilj: Upoznati sudionike s pravnim minimumom, standardima i obvezama koje organizacija mora zadovoljiti.

4. Usklađivanje privatnog i poslovnog života (Work-Life Balance)

• Teorijski uvod: Analiza rodno uvjetovanih razlika u raspodjeli neplaćenog kućanskog rada i obiteljskih obveza (tzv. “drugi prijenos”), kao i koncepta usklađivanja obiteljskih obveza i karijere.
• Praktični fokus i primjena: Istraživanje kako organizacija rada i fleksibilnost (ili krutost) radnog vremena utječu na zaposlenike različitih spolova, s naglaskom na načine na koje menadžment i kolege mogu podržati ravnopravnu podjelu obveza (primjerice, poticanje očeva na korištenje rodiljnog/roditeljskog dopusta).
• Opis provedenih aktivnosti na radionici: Kroz otvorenu raspravu i razmjenu iskustava unutar skupina, sudionici su analizirali utjecaj preopterećenja na sagorijevanje na radnom mjestu. Radionica je poslužila kao osnova za poboljšanje internih međuljudskih odnosa, kreiranje podržavajuće radne klase i uvođenje fleksibilnijih rješenja.
• Cilj: Poboljšanje međuljudskih odnosa kroz veće međusobno razumijevanje, podršku unutar tima i smanjenje rizika od sagorijevanja na radnom mjestu.

RADIONICA 2: Načelo nediskriminacije i razumijevanje potreba korisnika

Trajanje: 120 minuta

Fokus i svrha: Prepoznavanje svih oblika diskriminacije (izravne, neizravne, uznemiravanja), razumijevanje specifičnih potreba ranjivih skupina kroz koncept intersekcionalnosti, te razvoj vještina inkluzivne komunikacije, psihološke sigurnosti i prevencije konflikata.

Razrađene tematske cjeline i aktivnosti

1. Tipologija diskriminacije i prepoznavanje skrivenih prepreka

• Teorijski uvod: Objašnjenje razlike između izravne diskriminacije (namjerno lošiji tretman osobe) i neizravne diskriminacije (naizgled neutralna pravila koja u praksi određene skupine stavljaju u nepovoljan položaj), kao i definicije uznemiravanja i viktimizacije.
• Praktični fokus i primjena: Poseban naglasak stavljen je na analizu procedura, prostora i komunikacijskih kanala organizacije. Sudionici su evaluirali vlastiti rad s ciljem uklanjanja fizičkih (npr. pristupačnost zgrade osobama s invaliditetom) i proceduralnih prepreka (npr. prekompliciran jezik informacija za starije osobe ili strane radnike).
• Opis provedenih aktivnosti na radionici: Kroz interaktivnu vježbu “Audit prostora i procedura”, sudionici su podijeljeni u manje skupine te su detaljno analizirali postojeće interne obrasce, način prijema stranaka i fizičku dostupnost ureda. Svaka skupina identificirala je barem jednu skrivenu, sustavnu ili fizičku prepreku s kojom se korisnici susreću te su zajednički izradili prijedloge konkretnih korektivnih mjera za njezino uklanjanje.
• Cilj: Osposobiti sudionike da uoče i uklone sistemske, proceduralne i fizičke prepreke u svakodnevnom radu.

2. Zakonom zaštićene osnove i koncept intersekcionalnosti

• Teorijski uvod: Pregled svih 17 zakonskih osnova za diskriminaciju (dob, invaliditet, rasa, religija, spolna orijentacija, imovno stanje itd.) uz uvođenje pojma intersekcionalnosti – ispreplitanja više različitih osnova kod pojedinca (primjerice, specifični izazov s kojim se suočava starija žena s invaliditetom u odnosu na mlađeg muškarca s invaliditetom).
• Praktični fokus i primjena: Kroz praktične primjere sudionici su analizirali složene potrebe različitih ranjivih skupina. Učili su kako izbjeći patronizirajući ton prema starijima ili pretpostavke o nečijim sposobnostima na temelju podrijetla i invaliditeta, čime je podignuta razina empatije.
• Opis provedenih aktivnosti na radionici: Provedena je aktivnost rada na detaljnim profilima fiksnih korisnika (studije slučaja) koji u sebi nose više slojeva ranjivosti istovremeno. Sudionici su kroz vođenu diskusiju mapirali specifične rizike s kojima se ti pojedinci suočavaju u kontaktu s institucijama te su na konkretnim primjerima vježbali kako prepoznati i suzbiti vlastite nesvjesne predrasude, stavljajući naglasak na očuvanje dostojanstva i autonomije svakog korisnika.
• Cilj: Razvijanje empatije i dubljeg razumijevanja složenosti identiteta i potreba korisnika.

3. Inkluzivna komunikacija, nediskriminatorni jezik i mikroagresije

• Teorijski uvod: Analiza moći jezika u oblikovanju inkluzivne radne okoline i stavova. Definiranje pojma mikroagresija – suptilnih, često nenamjernih verbalnih ili ponašajnih uvreda i omalovažavanja manjinskih skupina.
• Praktični fokus i primjena: Provedene su praktične vježbe prilagodbe službene korespondencije, objava i svakodnevnog govora. Sudionici su usvojili ispravnu terminologiju za osjetljive skupine (osobe s invaliditetom, nacionalne manjine) i primjenu rodno osjetljivog jezika.
• Opis provedenih aktivnosti na radionici: Organizirana je praktična vježba “Lektoriranje komunikacije” u kojoj su sudionici dobili primjere zastarjelih, isključujućih ili neosjetljivih rečenica iz stvarnih dopisa i javnih materijala. Zadatak je bio zajednički preformulirati tekstove u duhu inkluzivnog i nediskriminatornog jezika te prepoznati suptilne verbalne zamke (mikroagresije) koje se neoprezno koriste u svakodnevnom uredu.
• Cilj: Unaprijediti kvalitetu javne komunikacije i izravnog rada s korisnicima kako bi se svi osjećali dobrodošlo, uvažeeno i poštovano.

4. Prevencija konflikata, uznemiravanja i protokol postupanja

• Teorijski uvod: Definiranje profesionalnih granica ponašanja, prepoznavanje elemenata spolnog i općeg uznemiravanja na radnom mjestu te pojam viktimizacije (kažnjavanje osobe koja je prijavila diskriminaciju).
• Praktični fokus i primjena: Sudionici su obučeni kako reagirati ako svjedočimo neprimjerenom ponašanju ili šalama na račun neke skupine. Kroz simulacije su vježbane tehnike asertivne komunikacije, deeskalacije sukoba kada se korisnik ili kolega osjeća diskriminirano te primjena internog protokola postupanja.
• Opis provedenih aktivnosti na radionici: Provedena je simulacija situacija visokog rizika kroz metodu igranja uloga (role-play). Sudionici su u parovima uvježbavali scenarije u kojima je dolazilo do napetosti, prigovora ili neprimjerenih komentara od strane kolega ili korisnika. Kroz kontrolirane uvjete primjenjivali su alate asertivnog reagiranja, zaustavljanja neprimjerenog ponašanja i aktivne deeskalacije sukoba, uz upoznavanje s koracima institucionalnog protokola zaštite.
• Cilj: Postavljanje jasnih granica profesionalnog ponašanja, osiguranje psihološke sigurnosti na radnom mjestu i uspostava čvrste osnove za dugoročnu prevenciju konflikata.

Uspješno su provedene dvije tematske radionice u ukupnom trajanju od 240 minuta (120 minuta po radionici), namijenjene sudionicima koji se u svom svakodnevnom radu direktno ili indirektno susreću s temama ravnopravnosti spolova i nediskriminacije.

Kroz intenzivan i interaktivan rad, koji je obuhvatio teorijske osnove, analizu praktičnih primjera, radionice i simulacije, ostvareni su svi zacrtani ciljevi edukacije:

• Osposobljavanje za primjenu vještina: Sudionici su usvojili konkretne alate za prepoznavanje rodnih stereotipa, skrivenih oblika diskriminacije (izravne i neizravne) te specifičnih potreba ranjivih skupina kroz koncept intersekcionalnosti.
• Unaprjeđenje kvalitete usluge i rada s korisnicima: Kroz vježbe rodno osjetljive i inkluzivne komunikacije te prilagodbu procedura i prostora, sudionici su osnaženi za pružanje kvalitetnije, pravednije i pristupačnije usluge svakom pojedincu.
• Poboljšanje međuljudskih odnosa i prevencija konflikata: Temeljito su obrađene teme nesvjesnih pristranosti, radnog balansa (Work-Life Balance) te mehanizmi zaštite od uznemiravanja i viktimizacije, čime je stvorena čvrsta osnova za psihološku sigurnost, uvažavanje i dugoročnu prevenciju konflikata na radnom mjestu.

Zaključno, dvodnevni edukacijski program pružio je sudionicima nužna znanja i praktične mehanizme za unaprjeđenje svakodnevne radne prakse, čime je izravno doprinijeto jačanju organizacijske kulture koja promiče ravnopravnost, nediskriminaciju i visoke profesionalne standarde.