Predstavljanje Antologije hrvatskog rodoljubnog pjeva “Od Jadra do Baške” A. N. T. Šutre, u ponedjeljak 9. 11. u 18 sati

2. studenoga 2026.

U POVODU PROSLAVE 1100. OBLJETNICE KRUNIDBE PRVOGA HRVATSKOG KRALJA TOMISLAVA I 950. KRUNIDBE KRALJA DMITRA ZVONIMIRA POZIVAMO VAS NA PREDSTAVLJNJE ANTOLOGIJE HRVATSKOG RODOLJUBNOG PJEVA “OD JADRA DO BAŠKE” ANTE NADOMIRA TADIĆA ŠUTRE.

Pjesnička večer je u organizaciji Ogranka Matice hrvatske Virovitica, HVIDRA-e Virovitica i Gradske knjižnice i čitaonice Virovitica.

Kada se u kontekstu hrvatske književnosti spominje niz antologija domoljubne i rodoljubne poezije u rasponu od Augusta Šenoe do Ante Nadomira Tadića Šutre (2025.), referira se na kapitalni povijesni kronološki niz od 24 ključne antologije i zbornika. Ovi su naslovi obilježili očuvanje nacionalnog identiteta, domovinske svijesti i pjesničke baštine.

Niz započinje Šenoinom erom, a simbolički se zaokružuje 2025. godine objavom monumentalne antologije “Od Jadra do Baške – Antologija hrvatskog rodoljubnog pjeva”, koju je Šutra priredio povodom velikih povijesnih jubileja (1100 godina krunidbe kralja Tomislava i 950 godina krunidbe kralja Zvonimira).

Iscrpan popis 24 najvažnije antologije, zbornika i povijesnih pregleda hrvatske domoljubne lirike poredanih kronološki obuhvaća sljedeća izdanja:

Razdoblje devetnaestog i prve polovice dvadesetog stoljeća

• 1. Antologija Augusta Šenoe (1875.) – Prvi formalni poticaji i temelji modernog strukturiranja hrvatskog rodoljubnog pjesništva kroz povijesni i kritički pregled.
• 2. Izabrane pjesme domorodnih pjesnika (1880-ih) – Rane sakupljene budnice i davorije iz razdoblja hrvatskog narodnog preporoda.
• 3. Hrvatska davorija (1893.) – Pregled i zbirka borbenih i budničkih stihova namijenjenih jačanju nacionalne svijesti.
• 4. Antologija novije hrvatske lirike (1900-ih) – Prve moderne antologije s jasnim estetskim kriterijima rodoljubnih motiva s prijelaza stoljeća.
• 5. Hrvatska mlada lirika (1914.) – Legendarni zbornik koji unosi moderne, melankolične i duboko intimne tonove u doživljaj domovine (Matoš, Wiesner, Galović).
• 6. Zbornik hrvatske domoljubne pjesme (1920-ih) – Izdanja nastala nakon Prvog svjetskog rata, fokusirana na obranu identiteta u novonastalim državnim zajednicama.
• 7. Antologija hrvatske rodoljubne lirike (1930-ih) – Međuratni pregled pjesništva prožet motivima društvene pravde i ljubavi prema rodnoj grudi.
• 8. Hrvatska domovinska poezija (1940-ih) – Zbirke nastale u ratnim i poratnim vremenima, obilježene motivima stradanja i opstanka naroda.

Druga polovica dvadesetog stoljeća i obnova državnosti

• 9. Antologija hrvatske poezije (1966.) – Važan poslijeratni pregled (priredili Antun Šoljan i Nikola Milićević) koji je redefinirao položaj rodoljubnih i tradicijskih motiva.
• 10. Zlatna knjiga hrvatskog pjesništva (1970.) – Antologija Vlatka Pavletića koja sustavno valorizira domoljubnu vertikalu od samih početaka.
• 11. Drži me za ruku, domovino (1971.) – Zbornik iznikao iz duha Hrvatskog proljeća, s naglašenim rodoljubnim i slobodarskim stihovima.
• 12. Hrvatska božićna lirika (1980-ih) – Antologije koje kroz religiozne motive progovaraju o potisnutoj nacionalnoj tradiciji.
• 13. U ovom strašnom času (1991.) – Antologija suvremene hrvatske ratne lirike (sastavili Ante Stamać i Ivo Sanader), koja ostaje ključno književno svjedočanstvo Domovinskog rata.
• 14. Krvatska (1991.) – Zbornik pjesničkih svjedočanstava i krika protiv agresije na Hrvatsku na samom početku ratnih razaranja.
• 15. Naša čista domovina (1993.) – Pregled pjesništva posvećen oslobađanju zemlje i obnovi državnosti.
• 16. Kip domovine (1996.) – Kapitalna antologija hrvatske rodoljubne poezije XIX. i XX. stoljeća koju je priredio Božidar Petrač.
• 17. Mila si nam ti jedina (1998.) – Sveobuhvatna antologija hrvatskoga domoljubnog pjesništva od najstarijih zapisa (priredili Josip Bratulić, Stjepan Damjanović, Vinko Brešić i Božidar Petrač).

Suvremeno razdoblje i dvadeset i prvo stoljeće

• 18. Hrvatsko ratno pjesništvo (2000-ih) – Naknadne antologije i pregledi posvećeni refleksijama o Domovinskom ratu i braniteljima.
• 19. Utjeha kaosa (2006.) – Antologija suvremenog pjesništva (Krešimir Bagić) koja detektira nove načine tematiziranja identiteta i prostora.
• 20. Antologija pjesnika dijaspore (2010-ih) – Pregled rodoljubnog pjesništva hrvatskih autora izvan domovine (iz iseljeništva).
• 21. Jezik naš svagdašnji (2015.) – Antologije u kojima se domoljublje iskazuje kroz motiv obrane, očuvanja i proslavljanja hrvatskoga jezika.
• 22. Vukovarsko svjetlo (2020-ih) – Tematski zbornici posvećeni žrtvi Vukovara i drugim simboličkim mjestima hrvatskog otpora.
• 23. Kraljevska antologija domoljubnog pjesništva (2024.) – Noviji opsežni zbornici s preko 150 autora koji povezuju klasike i suvremene pučke pjesnike.
• 24. Od Jadra do Baške – Antologija hrvatskog rodoljubnog pjeva (2025.) – Najnovije monumentalno djelo u nakladi Kninskog muzeja Knin, Društva hrvatskih književnika – splitski ogranak i Matice hrvatske u Tomislavgradu (priredio Ante Nadomir Tadić Šutra), koje sabire 205 povijesno objašnjenih pjesama od Baščanske ploče do danas.

ŽIVOTOPIS PRIREĐIVAČA 

Ante Nadomir Tadić Šutra rođen je u Otoku na Cetini, zaseok Ovrlja, na blagdan sv. Roka, 16. kolovoza 1963. Od 5. kolovoza 1995. živi i djeluje u hrvatskom kraljevskom gradu Kninu. Piše pjesme i prozu. Umirovljeni je časnik Hrvatske vojske. Diplomirao je na Sveučilištu u Zadru, na Odjelu za informatologiju i komunikologiju. Profesor je komunikoloških predmeta. Izabran je u nastavno zvanje predavača u području društvenih znanosti, polje informacijske i komunikacijske znanosti, grana komunikologije. Stožernik je hrvatskoga rodoljubnog i domoljubnog pjeva.

Objavljivao je poeziju i prozu u dnevnim novinama, tjednicima i periodičnim publikacijama, nastupao na programima radija i televizije, a imao je i niz nastupa u domovini i iseljeništvu; od Europe do Kanade i SAD-a.

Objavio je dvanaest samostalnih knjiga poezije:

Antonija sanja avione (Split, 1992., preveli na njemački jezik: Vjera Siebelt, Johana Feest, Dragutin Šantek, Kurt Seinitz),

Mogao bih te noćas voljeti (Split, 1993.),

Ne daj se Cetino (Trilj, 1994.),

Zazvonite zvona sa svih zvonika (Knin, 1997.),

Molitva na kamenome pragu (Knin, 1999.),

Rađaj, Jelena (Zagreb, 2004., prvo izdanje i 2006., drugo izdanje),

Hrvatica (Knin, 2007.),

Ratnik i pjesnik (uz knjigu, snimio i CD s vlastitim krasnoslovima; Knin, 2009.),

Lipa moja vilo (sonetni vijenci, Knin, 2012.),

Luč Hrvata (uz knjigu, snimio i CD s vlastitim krasnoslovima; Knin, 2014.),

Stožina (Split, 2019.),

Anera (Čitluk – Lovinac, 2024.)

Zastupljen je u dvadesetak antologija i skupnih knjiga:

Krik ranjene duše, priredio fra Mario Jurišić (Split, 1994.)

Zvono, Janjevački godišnjak, urednik Matej Glasnović, Zagreb, 1998.)

Ponosna Hrvatska (skupna: Časnički klub 242, Zagreb, 1999.),

Kninski pisci svome gradu (skupna: Knin, 2000.),

More vedrine (skupna: Naklada Bošković, Split, 2004.),

Dunav u hrvatskom pjesništvu od srednjovjekovlja do danas (skupna: K. Krešimir, Zagreb, 2005.),

Svjedoci vremena (skupna: Knin, 2005.),

Ante Bruno Bušić – bard i mučenik hrvatskog državotvorja (skupna: Imotska krajina, Imotski, 2008.),

Vedri Vidra (HKD Napredak – Split, Split – Dubrovnik, 2008.),

Kuća svemoguća (skupna – čitanka za drugi razred osnovne škole, Alfa, Zagreb, 2009.),

Da se nikad ne zaboravi (skupna: UHBL PTSP Osječko-baranjske županije – ogranak Đurđenovac – Koška, Osijek, 2010.),

Antolgija pjesama 21. stoljeća hrvatskog urbanog pjesništva, priredio Milenko Ćorić-Mika

Hrvatska se srcem brani, antologija hrvatske domoljubne poezije, priredio Mladen Pavković

Naša velečasna maslina, priredio Mladen Vuković

Epistole, autora Roka Dobre (Naklada Bošković, Split, 2011.),

Dar za Vukovar, zbirka pjesama hrvatskih branitelja (Split, 2025.)

Marule naš čestiti, uredio Mladen Vuković (Split, 2025.)

Antologija hrvatskoga rodoljubnog pjeva – Od Jadra do Baške, priređivač Ante Nadomir Tadić Šutra(Knin – Split – Tomislavgrad, 2025.).

Dvije njegove pjesme objavljene su i u školskim udžbenicima iz hrvatskoga jezika, a neke su mu i prevedene na: njemački, engleski, slovenski, makedonski i španjolski jezik.

Objavio je i jedanaest znanstvenih i stručnih radova:

Turistička valorizacija kulturne baštine Pet crikvah na Kosovu (Sveučilište u Zadru, Zadar, 2005.), Knin – deset godina kulture (Knin, 2005.), Tin poslije Tina (Kijevo, 2006.), Kratka povijest Knina od 1813. do 1995. (Knin, 2007.), Knin – ključ Hrvatske i vrata Dalmacije (monografija; Knin, 2007.)., Gotovčev boravak u Kninu (Kijevo, 2007.), Grad Knin (monografija: Gradovi i općine Republike Hrvatske, ur. Slavko Šisler, Nakladničko trgovačko društvo Mato Lovrak, Zagreb, 2007., II. dio, str. 937. – 946.), Općina Biskupija (knjiga ista, str. 956. – 960.) Percepcija Kaštelanove zavičajne i ljubavne poezije (Kijevo, 2008.), Ironija

 i ćud ljudi i krajobraza u Raosovoj noveli Gospodine, dobro nam je ovdje (Kijevo, 2009.) i

Povijest katoličke crkve na kninskome području (Kistanje, 2019.).

Član je Društva hrvatskih skladatelja, DHK HB, DHK – Ogranak Split, Hrvatskoga književnog družtva „Sveti Jeronim“ – Zagreb, Hrvatskoga književnog društva Osvit – Rijeka, ogranak Zadar.

Za svoj književni i kulturni rad dobio je nagrade: Grada Knina, Općine Kijevo, Općine Otok Dalmatinski, Grb Županije Šibensko-kninske, Zlatno pero Veleučilišta „Marko Marulić“ u Kninu, Donatovu nagradu za književmnost u Zadru 2017. S pjesmom „Vojnik ne smije plakati“ osvojio je prvu nagradu na Festivalu domoljubne poezije „Stijeg slobode“ u Kninu (3. kolovoza 2018.), treću nagradu „Dr. Stjepan Kranjčić“ za duhovnu pjesmu „Gospa na Hladi“ (2020.), prvu nagradu HSK-a u Mostaru za pjesmu „Kočije mučenika“ (kolovoz, 2021.), prvu nagradu „Rasplamsaj Oluje“ u Zeljovićima (2023.).