Izlaganje o EU projektima virovitičke gradske knjižnice na konferenciji TELL Winter School Osijek 2026

23. veljače 2026.

TELL Winter School Osijek 2026: Knjižnice kao strateški akteri europskih fondova i regionalnog razvoja

Od 18. do 20. veljače 2026. u Osijeku je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera održana trodnevna TELL Winter School – međunarodna edukacijsko-radionička konferencija u okviru Erasmus+ projekta TELL (Trans-European Learning Libraries). Program je okupio knjižničare, voditelje knjižnica i stručnjake koji djeluju na javnoj i akademskoj razini iz nekoliko europskih zemalja s ciljem usvajanja kompetencija za pristup i učinkovito korištenje Europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF) u razdoblju 2021.–2027. i pripremu za nadolazeći ciklus 2028.–2034. Ravnatelj Knjižnice Robert Fritz je na konferenciji sudjelovao s izlaganjem o korištenju EU fondova u virovitičkoj knjižnici govoreći o projektima ‘Potrubi za knjigu’, ‘Rekonstrukcija i opremanje Gradske knjižnice i čitaonice Virovitica’ i ‘Erasmus+ programi’.

Knjižnice na europskoj razvojnoj karti

TELL projekt, koji okuplja organizacije iz sedam zemalja, usmjeren je na implementaciju Preporuke Vijeća Europe o knjižničnoj legislativi i politici povezujući je s pristupom sredstvima EU. Konferencija u Osijeku dio je šire strategije stvaranja edukativnog modela kroz inovativnu kurikularnu ponudu, dvije zimske škole i izradu Road Map dokumenta za uključivanje knjižnica u strukturalne fondove EU u razdoblju 2028.–2034.

Glavna misao vodilja događanja bila je da knjižnice nisu samo kulturne institucije, nego ključni razvojni partneri koji doprinose lokalnim zajednicama kroz socijalnu uključenost, obrazovanje, digitalnu transformaciju i održivi razvoj. Ova perspektiva snažno je povezana s nalazima TELL Report 6, koji pokazuje da su ESIF fondovi ranije već uložili stotine milijuna eura u knižničnu infrastrukturu, digitalizaciju i usluge u nekim zemljama EU (npr. Italija, Poljska, Estonija), te da knjižnice mogu računati na značajniju ulogu u sljedećem programskom ciklusu.

Edukacija i radionice: praktično znanje za prijavitelje

Na zimskoj školi u Osijeku sudionici su kroz predavanja, primjere dobre prakse i interaktivne radionice učili kako:

• analizirati strateške dokumente EU i državne razvojne planove relevantne za ESIF fondove
• formulirati projektne ideje usklađene s političkim ciljevima EU, poput digitalizacije, zelenih tehnologija i socijalnih usluga
• strukturirati projekte po modelu Project Cycle Management (PCM) – standardiziranom pristupu koji naglašava jasnu logiku ciljeva, mjerljive indikatore i sustave praćenja rezultata, te održivost rezultata nakon završetka financiranja
• prepoznati potencijal knjižnica kao nositelja projekata koji utječu na lokalni razvoj i zajednicu.

PCM pristup, koji je bio jedna od temeljnih metodoloških osnova radionica, u fokus stavlja ne samo aktivnosti projekata već dokumentiranje učinaka i dokaza o postignutim rezultatima, što je prema smjernicama Europske komisije ključna komponenta uspješnih prijava na EU fondove.

Međunarodna suradnja i umrežavanje

Posebno vrijednim sudionici su istaknuli međunarodnu dimenziju događanja – prilika da se povežu s kolegama iz različitih zemalja, razmijene iskustva o pristupu fondovima i diskutuju o implementaciji preporuka Vijeća Europe u različitim zakonodavnim okruženjima. Ova dinamika međunarodnog dijaloga smatra se kritičnom za jačanje budućih transnacionalnih projekata i zajedničkih inicijativa u području knjižnica.

Prakticizam i primjenjivost: od teorije do realnih prijava

Sudionici su radionice ocijenili kao vrlo konkretne i usmjerene na pragmatično pripremanje projektnih prijedloga – od prepoznavanja problema i potreba lokalnih korisnika, formuliranja ciljeva i rezultata, do planiranja proračuna, praćenja rizika i održivosti. Naglasak je bio i na razumijevanju financijskih mehanizama EU, uključujući razumijevanje ESIF strukture i mogućnosti koje ona otvara za knjižnice, školstvo i javne usluge.

Izazovi i perspektive

Iako su knjižnice tradicionalno snažno prisutne u lokalnim zajednicama, jedna od najvećih prepreka za iskorištavanje potencijala EU fondova je slaba prepoznatljivost ESIF mehanizama među knjižničnim profesionalcima. Osječka TELL Winter School pokušala je adresirati ovu prazninu kroz edukaciju koja kombinira teorijsko razumijevanje fondova s praktičnim radionicama. Učesnici su izražavali očekivanje da stečeno znanje mogu odmah primijeniti u svojim institucijama i unaprijediti lokalne usluge kroz dostupne EU resurse.

Zaključak: Knjižnica kao katalizator promjena

Događanje u Osijeku dokazalo je da knjižnice mogu postati aktivni akteri europskih razvojnih politika – ne samo pasivni korisnici sredstava, već nositelji projekata koji odgovaraju na izazove digitalne transformacije, socijalne uključenosti i održivog razvoja. Povezujući strateško razumijevanje fondova sa sposobnošću formuliranja projektnih ideja po standardima EU, konferencija je poslala jasnu poruku: priprema, partnerstvo i znanje ključ su za uspjeh u nadolazećem ciklusu EU financiranja.