Virovitička knjižnica ugostila autoricu popularnog serijala: Nives Madunić Barišić potvrdila status majstorice dječjih detektivskih romana

9. lipnja 2026.

Gradska knjižnica i čitaonica Virovitica u dopodnevnim je satima, 9. lipnja, bila ispunjena Tajnama ukletog dvorca. Naime, spisateljica za djecu i urednica Dramskog programa na Hrvatskom radiju Nives Madunić Barišić predstavila je roman u kojemu, u šestoj avanturi, znatiželjni pseći detektiv Melkior istražuje misteriozan nestanak umjetnina iz gradskog muzeja, a tragovi ga vode do mračnog i napuštenog dvorca punog tajni, skrivenih prolaza i neobičnih iznenađenja.

MAJSTORICA DJEČJIH DETEKTIVSKIH ROMANA

Uz pomoć svojih vjernih prijatelja, u Tajni ukletog dvorca Melkior pokušava otkriti krije li se iza svega pravi kradljivac ili možda – duhovi. Napeta i zabavna priča puna zagonetki i neočekivanih obrata još jednom potvrđuje Nives Madunić Barišić kao majstoricu dječjih detektivskih romana.

– Kao dijete sam voljela čitati detektivske priče, a ni danas me ne oduševljavaju knjige koje su prepune statičnih opisa. Volim dinamične knjige, one koje dobro portretiraju likove, daju neku intrigu i aktiviraju nas kao čitatelje. Smatram da, ukoliko djeci pružimo neku uzbudljivu priču, kroz tu priču možemo proturiti i ideje koje ih mogu oplemeniti – ističe autorica.

Dječja srca osvojila je romanima i slikovnicama, prvenstveno serijalom o detektivu Melkioru (Tajna čokoladnih bombona, Lunapark, Dlakava ljubav) i pustolovinama Hane i Janka (Hana i Janko i ukradeni Božić, Hana i Janko i dječak koji nestaje). Godine 2024. objavila je i prvi roman za odrasle – Žene koje vrište u sebi, koji je ušao u uži izbor za Nagradu Gjalski za najbolje književno djelo. Osim proze, piše za kazalište i radio, a njezine drame i igrokazi osvojili su nekoliko nagrada.

– Dramatizacija i pisanje proizlaze jedno iz drugog. Završila sam Akademiju dramske umjetnosti i započela s pisanjem dramskih tekstova, radila na tuđim tekstovima za kazalište i radio. Zaposlila se na radiju gdje mi dramaturzi zapravo dobijemo puno bolju priliku nego u kazalištu. U kazalištu se jako malo hrvatskih dramskih tekstova izvodi, a na radiju više jer je produkcija jako velika. Stoga svaki dan, kada dođem na posao, nešto pišem, radim i stvaram dramske tekstove, a onda mi se u nekom trenutku učinilo da mi dramski tekst ne pruža dovoljno, pa sam se odlučila okrenuti prozi – dodaje.

Predstavljena knjiga dio je projekta Gradske knjižnice Virovičita: rasti s knjigom – gradi zajednicu koji ima za cilj poticanje kulture čitanja, stvaranje osobne povezanosti publike s autorima i njihovim djelima te jačanje svijesti o suvremenoj hrvatskoj književnosti. Program je sufinanciran sredstvima Ministarstva kulture i medija RH.

(icv.hr, dj)