O manifestaciji

Postoji mlađak, prva četvrt Mjeseca, postoji uštap ili puni Mjesec, a postoji i Mjesec hrvatske knjige. Prema dosadašnjim vodećim hipotezama pretpostavlja se da je Mjesec star otprilike 4,5 milijarde godina. Međutim, pouzdano se zna da Mjesec hrvatske knjige nije toliko vremešan. Doduše, ima on svoju respektabilnu povijest i svoje mijene, ali one se ipak broje u desetljećima…

A kako je sve počelo?

Godine 1995., u mjesecu svibnju, na molbu tadašnjeg Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Knjižnice grada Zagreba preuzimaju od Nacionalne i sveučilišne biblioteke organizaciju Mjeseca hrvatske knjige kao nacionalne manifestacije. Vodi ga Programski odbor sastavljen od predstavnika knjižnica, institucija, nadležnih ministarstava, nakladnika, medija, društava, a realizira Organizacijski odbor u koji su uključeni djelatnici Knjižnica grada Zagreba.

I tako već godinama – Mjesec hrvatske knjige, pojavljujući se i za punog Mjeseca, traje punih mjesec dana. Iako se iz knjižnica stalno čuje glas za poticanje čitanja, od 15. listopada do 15. studenog njegovi slogani i njegovi programi podižu te decibele na najjače, zazivajući sa svih strana i iz svih dijelova naše zemlje jednu od najljepših svetkovina na svijetu – čitanje.

Manifestacija se sastoji od središnjih programa koji se održavaju na razini cijele zemlje (program svečanog otvorenja i zatvaranja manifestacije, Nacionalni kviz za poticanje čitanja, obilježavanje Dana hrvatskih knjižnica, Čitateljski maraton i dr.) te programa koji se organiziraju lokalno, a u njima sudjeluju različite ustanove, prije svega knjižnice sa suradnicima i partnerima.

Knjižnice su mjesta gdje je svaki trenutak posvećen knjizi i čitanju, ali u Mjesecu hrvatske knjige one uključuju svoj mlazni pogon kako bi čitateljima pokazale da je s knjigom moguće putovati daleko i visoko, čak do Mjeseca. Pa i dalje…

Pokrovitelj manifestacije je Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske. (www.mhk.hr)

Program Gradske knjižnice i čitaonice Virovitica

Mjesec hrvatske knjige 2026.: Od priča do otkrića

Svako veliko otkriće započinje opažanjem i znatiželjom, razvija se pitanjima, a pritom put prema odgovorima i novim svjetovima nerijetko otvaraju – knjige. Nikola Tesla, inženjer, futurist i inovator, smatrao je izume najvećim dosegom stvaralačkog uma, a u prirodnim pojavama pronalazio je odgovore i nadahnuće.

Polazeći od takva razumijevanja znanja i poimanja svijeta, ovogodišnja manifestacija Mjesec hrvatske knjige posvećena je prirodnim znanostima, znanstvenoj knjizi i popularizaciji znanosti, potaknuta velikim obljetnicama istaknutih hrvatskih znanstvenika koje se ove godine obilježavaju – 400. godišnjici smrti Marina Getaldića, 170. godišnjici rođenja Nikole Tesle, 120. godišnjici rođenja Vladimira Preloga, 100. godišnjici smrti Mije Kišpatića i 50. godišnjici smrti Lavoslava Ružičke. Prisjetit ćemo se i književnika Vladimira Nazora i Milana Begovića, koji su obilježili hrvatsku modernu, u povodu 150. godišnjice njihova rođenja. Njihova znatiželja, težnja za napretkom i boljitkom čovječanstva, kao i umjetnički doprinos i kreativna razigranost, i danas nas nadahnjuju te potiču na istraživanje, spoznaju i promišljanje.

Znanstvena literatura, bilo da je riječ o stručnim radovima, popularnoznanstvenim naslovima ili esejistici, ima iznimno važnu ulogu u oblikovanju i prenošenju znanja, dok knjižnice, knjižničari i popularizatori znanosti djeluju kao spona koja to znanje čini dostupnim i pristupačnim. Osobito je važno ukazati i na značaj znanstvene pismenosti koja, u vremenu obilježenom širenjem neprovjerenih informacija i njihovim nekritičkim prihvaćanjem, postaje nužna za razvoj kritičkog mišljenja, istraživačkih vještina i razumijevanja znanstvenih metoda.

Tema podrazumijeva i promišljanje odnosa književnosti i znanosti, koji se osobito očituje u znanstvenoj fantastici – raznolikom književnom žanru koji kroz različite podžanrove, od distopije do svemirske opere, povezuje znanstvenu spoznaju i imaginaciju. Znanstvena fantastika ne samo da odražava znanstvena dostignuća nego i usmjerava pogled prema budućnosti te društvenim promjenama koje oblikuju ljudski život. Neka su djela svojevrsno upozorenje budućim generacijama, druga potiču znatiželju i interes za istraživanjem, a treća otvaraju prostor maštanju o još uvijek nedostižnim i dalekim svjetovima.

Iako naizgled oprečne, književnost i znanost ipak su komplementarne. Dok jedna traži zakonitosti i objašnjenja, a druga smisao, doživljaj i emociju, u središtu su im objema – pitanja o čovjeku i svijetu koji ga okružuje. 

Mjesec hrvatske knjige 2026., pod sloganom Od priča do otkrića, podsjeća na to da svako otkriće započinje pričom, a svaka priča vodi prema novim spoznajama.

Svečano otvorenje manifestacije održat će se u četvrtak, 15. listopada 2026., u Virovitici, u Gradskoj knjižnici i čitaonici Virovitica.

Pokrovitelj manifestacije je Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, a organizator Knjižnice grada Zagreba.

Pozivamo sve koji dijele ljubav prema knjizi, znatiželji i otkrićima da nam se pridruže prijavom svojih programa! (www.mhk.hr)